Gazirani napitci su bezalkoholna pića od biljnih ekstrakata, a za sve napitke koji spadaju u tu kategoriju može se reći kako sadrže 90 posto vode i 10 posto šećera. Dijetni gazirani napitci su također bezalkoholna pića koja u sebi ne sadrže šećer kao standardni gazirani napitci, već su za njihov sladak okus zadužena umjetna sladila.

Poznato je kako jedno od načela pravilne prehrane glasi da gazirane sokove valja izbjegavati. S obzirom da su gazirani napitci prepuni šećera i prave energetske bombe, postavlja se pitanje jesu li dijetne inačice takvih sokova pametniji izbor?

Početak ere dijetnih napitaka

Prvi dijetni napitak se na tržištu pojavio 1952. godine u SAD-u, a proizvela ga je tvornica iz New Yorka. Radilo se o slatkom piću začinjenim đumbirom nazvanim No-Cal što bi u prijevodu glasilo ''bez kalorija'', a zanimljivo je da su ciljna tržišna skupina zapravo bili dijabetičari, a ne osobe koje žele smršaviti.

Nakon tog početnog proboja koji nije doživio veliku popularnost zbog pogrešnog shvaćanja da je takav sok namijenjen isključivo dijabetičarima, proizvođači poput Coca-Cole i Pepsija su prepoznali potencijal dijetnih napitaka i lansirali Diet verzije svojih proizvoda.

Od tada dijetni napitci stječu ogromnu popularnost, poglavito u zemljama zapada, čemu u prilog govori i podatak da je i određeni dio proizvođača alkoholnih pića počeo proizvoditi alkoholna pića smanjenog energetskog sadržaja.

Dijetni napitci i mršavljenje

Dijetni napitci, za razliku od standardnih, sadrže umjetna sladila i zbog toga imaju puno nižu energetsku vrijednost ili ona čak iznosi nula. Za osobe koje inače često piju gazirane napitke, a imaju višak kilograma koji žele izgubiti, pokazalo se kako unos dijetne verzije znači puno manji kalorijski unos pa i gubitak kilograma, no za sada još nisu provedene studije koje bi ispitale dugoročan učinak unosa dijetnih napitaka na tjelesnu masu.

Štetan učinak

''Light'' napitci nerijetko izazivaju skepsu u javnosti oko njihovog učinka na zdravlje zbog sadržaja umjetnih sladila. Njihov negativni učinak pokazala je i studija znanstvenika iz Massachusettsa koja je zabilježila vezu između čestog konzumiranja takvih napitaka i povišenog rizika od razvoja metaboličkog sindroma.

Studija je pokazala kako čak 48 posto ispitanika, koji često konzumiraju dijetne napitke, imaju viši rizik od povišenog šećera u krvi i kako ti ispitanici rjeđe konzumiraju zdravu hranu i ironično, imaju povećanu žudnju za slasticama u usporedbi s ispitanicima koji izbjegavaju sokove.

Još jednu potencijalnu štetnost dijetnih gaziranih napitaka pokazala je i studija objavljena u veljači ove godine. Istraživanje koje je trajalo više od 9 godina otkrilo je kako osobe koje svakodnevno unose dijetne napitke imaju 60 posto viši rizik od srčanog i moždanog udara u usporedbi s osobama koje uopće ne konzumiraju takve napitke.

Za sada se ne mogu sa sigurnošću objasniti ovakvi rezultati istraživanja no postoje studije na životinjama koje ukazuju kako postoji veza između karamel bojila koje se koristi u proizvodnji gaziranih pića, a daje im karakterističnu smeđu boju, i kardiovaskularnih bolesti.

Valja napomenuti kako unatoč tome što dijetni sokovi ne sadrže šećer, ako su gazirani, mogu jednako štetiti zubima kao i standardni sokovi. Naime, dijetni sokovi također sadrže kiseline koje doprinose eroziji zubne cakline.

Nove vrste sladila bez kalorija

Prihvaćenost stevije kao prirodnog sladila bez energetske vrijednosti u javnosti je sve veća pa su i proizvođači sokova krenuli u ideju razvijanja dijetnih proizvoda zaslađenih stevijom. Na američkom su tržištu već prisutni takvi sokovi, a paralelno se vrše istraživanja o sigurnosti i stabilnosti stevije u gaziranim napitcima. Za sada su rezultati ohrabrujući i govore u prilog zaslađivanju sokova stevijom umjesto umjetnim sladilima poput primjerice aspartama i ciklamata.