Multipla skleroza (MS) neurološki je poremećaj koji tri puta više pogađa žene nego muškarce, a dijagnosticira se nizom testova koji se provode kada se već pojave simptomi. Ipak, znanstvenici su otkrili da ljudi s dijagnosticiranim MS-om proizvode poseban skup antitijela mnogo godina prije nego se razviju simptomi. Upravo bi se ta antitijela mogla otkriti serološkim testom i prije nego se bolest pojavi.
Istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu su 250 ljudi s MS-om usporedili s 250 ljudi bez MS-a (kontrolna skupina) na temelju dobi, spola, rase/etničke pripadnosti i godini prikupljanja seruma. Proveli su molekularno profiliranje autoantitijela i oštećenja neurona u uzorcima sudionika, mjereći razine lakih lanaca neurofilamenta u serumu (sNfL) kako bi otkrili oštećenje živčanih stanica.
Kod onih koji su naknadno dobili dijagnozu MS-a, razine sNfL-a bile su više nego u kontrolnoj skupini i to mnogo godina prije pojave prvih simptoma, što ukazuje da oštećenje živčanih stanica počinje puno prije pojave simptoma.
Također su testirali obrasce protutijela kod onih s MS-om i onih bez bolesti. Otkrili su da su mnogi od onih koji su razvili MS imali poseban obrazac autoantitijela, koji su nazvali 'imunogeni klaster' koji je ostao stabilan tijekom vremena, a ta autoantitijela nisu pronađena u kontrolnoj grupi.
Potencijalna pomoć u ranijem otkrivanju multiple skleroze
"S obzirom na njegovu specifičnost za MS i prije i nakon dijagnoze, serološki test autoantitijela mogao bi se implementirati u nadzornom okruženju za pacijente s velikom vjerojatnošću razvoja MS-a, ili kod prve klinički izolirane neurološke epizode", rekli su autori studije za Medical News Today.
Marianna Cortese, viša znanstvenica na Odjelu za prehranu Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu, koja nije bila uključena u studiju, dodala je da bi taj potpis antitijela mogao imati i druge namjene.
"Također bi bilo zanimljivo vidjeti mogu li ta protutijela biti marker ozbiljnosti bolesti i objasniti neke od heterogenih karakteristika MS-a (kliničkih značajki, genetike, patogeneze i reakcije na liječenje)", rekla je Cortese.
Iako bi rana dijagnoza mogla pomoći mnogim ljudima da izbjegnu teže simptome MS-a, Caitlin Astbury, voditeljica istraživačkih komunikacija u Društvu za multiplu sklerozu u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekla je to nije jedini prioritet za osobe s tim stanjem.
“Ovo neće pomoći mnogim ljudima s progresivnom multiplom sklerozom koji imaju vrlo ograničene ili nikakve mogućnosti liječenja. Moramo hitno pronaći nove tretmane kako bi svi koji žive s MS-om mogli imati koristi od rane dijagnoze”, rekla je za Medical News Today.
