Nikotin iz cigareta ubrzava metabolizam pa pušači sagorijevaju 200-250 kcal više od nepušača. Ipak, pušenje dugoročno pogoršava osjetljivost na inzulin i rezultat je gomilanje masnog tkiva oko struka, pa teži pušači zapravo u prosjeku imaju više kilograma od nepušača ili od onih koji manje puše
Burnih 20-tih i nešto poslije, pušenje je promovirano kao način održavanja vitkosti. "Reach for a Lucky instead of a sweet" (''Posegni za Luckyem umjesto za slatkim'') glasio je oglas za cigarete Lucky Strike. Taj isti oglas se i danas svrstava među svjetske marketinške uspješnice.
Isti proizvođač cigareta otišao je čak i korak dalje te 1934. postavio pitanje ženama "Is this you five years from now?", (Jesi li to ti za pet godina), sugerirajući da će ih nepušenje pretvoriti u masu neprivlačnog sala. Tada se upućivalo na činjenicu da će pušenje žene učiniti mršavijima, privlačnijima, mlađima i modernijima.
To je bilo tada. Danas smo već pošteno zakoračili u 21. stoljeće, i uz dostupne izvore informacija, edukaciju koja se provodi, slike posljedica pušenja kojima nas se, s pravom, bombardira te razvijeniju svijest o zdravom životu, ovakve reklame se u najmanju ruku čine smiješnima, ako ne i uvredom ljudskoj inteligenciji.
Pa ipak, jedan od najvećih strahova povezanih s prestankom pušenja je upravo strah od debljanja. I iako je istina da neke osobe tijekom prve godine apstinencije dobiju i do 7 kilograma, ohrabrujuće i relevantne studije pokazale su da vrhunac rasta mase nastupa nakon šest mjeseci nepušenja, nakon toga se, većina osoba, unutar 12 mjeseci, vrati na svoju prvotnu tjelesnu masu.
Zašto dolazi do porasta tjelesne mase?
Istraživanja su pokazala da nikotin iz cigareta ubrzava metabolizam usljed čega pušači, isključivo pušenjem, sagorijevaju 200-250 kcal više od nepušača. Neposredno nakon popušene cigarete srčani ritam se ubrza za 10-20 otkucaja u minuti, a upravo ta neprirodna stimulacija jedan je od uzročnika bolesti srca kod pušača.
Nadalje, pušenje dokazano potiskuje apetit te slabi osjet okusa i mirisa. Prestankom pušenja, metabolizam i apetit se vraćaju u normalu te se poboljšavaju osjeti okusa i mirisa, što su sve poželjne i zdrave promjene. No, ukoliko bivši pušač nastavi unositi jednake količine kalorija kao u doba dok je pušio, porast tjelesne mase je u slučaju izostanka adekvatne potrošnje energije sasvim izvjesan. Pritom ne pomaže ni činjenica da s prestankom pušenja hrana daleko više prija.
Izbjegni debljanje
O povezanosti pušenja i tjelesne mase postoje brojni i različiti stavovi.
U časopisu American Journal of Clinical Nutrition je, primjerice, iznesen sljedeći sud:
'Kratkoročno, nikotin povećava energetsku potrošnju i smanjuje apetit – zbog toga su pušači mršaviji i zbog toga nakon prestanka pušenja dolazi do povećanja tjelesne mase. Međutim, teži pušači zapravo u prosjeku imaju više kilograma od nepušača ili od onih koji manje puše. Razlog je vjerojatno taj što su teški pušači često neaktivni i lošije se hrane. Dodatno, pušenje pogoršava osjetljivost na inzulin i rezultat je gomilanje masnog tkiva oko struka tako da pušenje povećava rizik od metaboličkog sindroma, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti'.
Najveći postotak pušača na odvikavanju odustaje u prvih nekoliko tjedana, s obzirom da je - po pitanju dobitka na tjelesnoj masi – to najosjetljiviji period. Iako, debljanje povezano s prestankom pušenja u svojoj podlozi može imati i kratkoročno nakupljanje tekućine.
Cigaretu bivši pušači vrlo često zamijene slatkišima, grickalicama i nezdravom brzom hranom, odnosno, onim što im može zaposliti ruke onoliko dugo koliko je to činila cigareta, dakle, nekih 5 - 7 minuta. U takvim kritičnim trenucima preporuča se posegnuti za svježim ili sušenim voćem, svježim povrćem, orašastom plodovima te sjemenkama.
Tjelesna aktivnost smanjit će apetit i ubrzati metabolizam
Vrlo je važno tjelovježbu učiniti sastavnim dijelom životnog stila. Umjerena tjelesna aktivnost može smanjiti apetit, ubrzati metabolizam te smanjiti stres, napetost i dosadu. Tjelesnom aktivnošću se ubrzava sagorijevanje masnoća, te jačanje i rast mišičnog tkiva.
Tako će primjerice, 15-minutno pješačenje, brzinom od oko 6 km/h, rezultirati sagorijevanjem otprilike 100 kCal. Znači, za sagorijevanje 200 kCal potrebno je 30 minuta malo bržeg hoda.
Pravilna hidracija je također neizostavan korak u održavanju tjelesne mase. Dnevno se preporuča unijeti oko 2 litre tekućine, pri tome, prednost valja dati vodi i nezaslađenim sokovima, a izbjegavati zaslađena gazirana pića i alkohol.
