Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, gotovo svaka druga rodilja u Hrvatskoj prošle je godine bila starija od 30 godina. Koji su zdravstveni rizici starijih rodilja objasnila je dr.sc. Ulla Marton, a prof. psihoterapeut Mara Orehovec objasnila je nose li se starije rodilje bolje s izazovima trudnoće i majčinstva
Koliko su se pomakle granice o odgađanju majčinstva vidi se iz podatka da je 2001. godine udio trudnica starijih od 30 godina bio 33 posto, a prošle godine 46 posto. Dok je prije tridesetak godina udio rodilja starijih od trideset godina, a osobito prvorotkinja bio vrlo mali.
Zbog evolucije žene rađaju kasnije
'Razlog zbog kojeg žene danas kasnije rađaju je dio evolucijskog napretka i promjena. Nekad su žene rađale s 15, 16 godina jer je životni vijek bio znatno kraći. Današnje žene su druge, treće i četvrte generacije žena koje žive u području gdje se školuje i gdje žene imaju potpunu neovisnost. Suvremene žene poštuju faze razvoja - vrijeme školovanja, zauzimanje svoje pozicije u društvu, i tek kad to naprave postaju spremne za majčinstvo. U modernom svijetu žene imaju puno informacija i svjesne su da je najbolje imati dijete s partnerom s kojim bi mogle ostati cijeli život, jer kad parovi imaju djecu, bez obzira na sudsko razrješenje braka i dogovor o skrbništvo, i dalje zbog djece moraju komunicirati s bivšim partnerom,' objasnila je prof. psihologije Mara Orehovec i nastavila:
'Koja je idealna dob za majčinstvo uopće ne želim komentirati, jer smatram da je to strogo individualno. Mlađe žene koje su spremne psihički, fizički i nađu dobrog partnera te ostanu trudne, uglavnom se manje brinu oko detalja trudnoće i majčinstva. Zato one trudnoću u većini slučajeva prođu i ležernije od starijih trudnica i majki, koje se s izazovom majčinstva nose zrelije, imaju više informaciju, ali su često i zabrinutije.'
Najčešći rizici
Dr. sc. Ulla Marton, objasnila je koji su najčešći zdravstveni rizici kod starijih rodilja: 'Zbog starije životne dobi i češćih osnovnih bolesti koje dolaze s dobi (poremećaj rada štitne žlijezde, povišeni tlak, neregularnost metabolizma šećera ) trudnice znaju biti zdravstveno ugroženije od trudnica mlađe životne dobi. Stoga je nužan intenzivniji klinički i laboratorijski nadzor. Ulazak u idealno ginekološko razdoblje za zanošenje i iznošenje trudnoća u biološkom smislu nastupa nakon 5 ginekoloških godina kada završi vrijeme funkcionalnog i morfološkog sazrijevanja žene u reproduktivnom smislu. Nadogradnjom emocionalnog sazrijevanja idealnim razdobljem za zanošenje i trudnoću smatraju se 20 godine života, kada u punom smislu žena postiže biološku zrelost i stabilnost.'
Dulje trajanje poroda i češći carski rez
Dr.sc. Ulla Marton kaže da i naše društvo slijedi trend zemalja zapadnog civilizacijskog kruga kultura gdje se bilježi porast kasnijeg rađanja prvoga djeteta, nakon 30. godine: 'Pomicanje dobnih granica nosi sa sobom i komplikacije koje nastaju tijekom trudnoće uvjetovane životnom dobi. Smatra se da su porodi starijih prvorotkinja vremenski dulji zbog manje elastičnosti mekog dijela porođajnog kanala. Slabiji i nepravilni trudovi udruženi sa smanjenim elasticitetom mekog dijela porođajnog kanala, često su razlogom operativnog dovršenja porođaja ( urez međice, vakum ekstrakcija ploda, primjena forcepsa i carski rez) u starijih trudnica.'
Amniocenteza, da ili ne?
Kako raste životna dob buduće majke, u odnosu na žene u dobi optimalnoj za rađanje, raste i statistička mogućnost patološke trudnoće, u smislu poremećenog broja kromosoma i spontanih pobačaja uzrokovanih poremećajem broja kromosoma ploda. U žena u dobi od 45 godina broj spontanih pobačaja iznosi 50 posto trudnoća.
Rizik za rađanje djeteta s Downovim sindromom u 30. godini iznosi 1 : 910, u 35. godini 1 : 380, dok je u 40. 1:110. Danas suvremeno vođenje trudnoće nudi brojne invazivne (biopsija korionskih resica, amniocenteza, kordocenteza, placentocenteza) i neinvazivne testove (ultrazvučni probir, biokemijski probir, kombinirani probir) kojima se omogućuje probir u visoko rizičnoj populaciji žena (starije od 35 godina) i u niskorizičnoj populaciji (trudnice do 35 godina) s ciljem otkrivanja ploda s mogućim poremećajem broja kromosoma.
Samu odluku donose budući roditelji, nakon procjene rizika za trudnoću s obzirom na životnu dob, način zanošenja, koegzistirajuće bolesti i na temelju samog tijeka trudnoće i osobnih stavova. Smatra se da je gubitak trudnoća nakon invazivnih zahvata između 0,5 do 1 posto. Ako je žena imala spontani pobačaj jednom ili više puta, mogućnost iznošenja njezine trudnoće sa svakim spontanim pobačajem znatno pada, i takve trudnoće se smatraju visokorizičnim.
Isto kao i kod mlađih trudnica
Dobre vijesti su da novorođena djeca iz urednih trudnoća starijih trudnica nisu nimalo zdravstveno ugroženija u odnosu na djecu žena mlađe životne dobi, a ako je žena zdrava tijek trudnoće je isti kao kod mlađih trudnica: 'Tijek trudnoće, ako se radi o urednoj trudnoći ne mora se nimalo razlikovati od tijeka trudnoće mlađih žena. Mirovanja su nužna, ako je trudnoća ugrožena drugim bilo invazivnim medicinskim zahvatima (amniocenteza, biospija korionskih resica …) ili koegzistirajućim bolestima trudnice (dijabetes, povišeni tlak)', objasnila je dr.sc. Ulla Marton.
