Začepljen nos, šmrcanje, kihanje, suzenje očiju i kašalj postali su tvoja svakodnevica? Već pretpostavljaš da se ne radi o neprolaznoj prehladi, već o sezonskoj alergiji! Doznaj kako možeš provjeriti na što si točno alergičan, te što liječnici preporučuju kao prevenciju i terapiju
Alergije su najčešća nezarazna bolest u Hrvatskoj pa u proljeće, kada je zbog cvjetanja bilja u zraku visoka koncentracija raznih alergena, mnoge ljude muče simptomi poput šmrcanja, kihanja, svrbeža, suzenja očiju, kašlja i škripanja u plućima.
Alergijski rinitis, konjuktivitis ili astma?
Alergijska reakcija kojom su zahvaćeni gornji dišni putevi naziva se alergijski rinitis ili peludna hunjavica, ukoliko su njome zahvaćeni donji dišni putovi, to je alergijska astma, dok se alergijske reakcije očiju zovu alergijski konjuktivitis.
Među brojnim čimbenicima koji dovode do pretjerane osjetljivosti organizma na pojedine alergene iz okoline, liječnici posebno ističu nasljedni faktor.
No upozoravaju kako se nikako ne smije zanemariti niti način života, jer je poznato da pušenje značajno povećava mogućnost pojave alergije, kao i neredovita prehrana, premalo sna ili previše stresa. Zagađenost zraka i okoliša još je jedan od elemenata koji mogu utjecati na alergijske bolesti.
Prava dijagnoza prvi je korak u liječenju
Kao bi se pravoremeno krenulo s liječenjem alergije, ključno je otkriti na što je točno osoba alergična. S tim ciljem najčešće se primjenjuje kožni alergološki test.
Riječ je o jednostavnoj, brzoj i bezbolnoj dijagnostičkoj metodi kod koje se kapljice određenih alergena, obično njih desetak, nanose na podlakticu i laganim ubodom unose pod kožu. Po reakcijama na koži se već nakon 15-ak minuta vrlo pouzdano određuje tip i intezitet alergije.
Kad doznaš na što si alergičan, možeš se pripremiti za sezonu alergije i poduzeti sve što je potrebno kako bi prevenirao pojavu neugodnih simptoma.
Prevencija i liječenje
Savjeti liječnika za prevenciju alergija odnose se na općenite preporuke za zdrav način života: zdravu prehranu, redovito kretanje i nepušenje.
Uz to se alergičarima savjetuje da prate peludni kalendar i, ako su u mogućnosti, otputuju iz kontinentalnog dijela zemlje tijekom sezone cvjetanja biljke na koju su alergični.
Ako to nije moguće, u sezoni visoke koncentracije alergena u zraku trebali bi zatvarati prozore, po dolasku kući skinuti odjeću na kojoj bi izvana mogli unijeti zrnca peludi, pa im se čak zbog istog razloga ne preporučuje ni držanje kućnih ljubimaca.
Svemu je tome cilj smanjiti izloženost alergenima, ali kada su simptomi već tu, liječnici će propisati medikamentozno liječenje, kako bi ih sveli na minimum.
Dva medicinska pristupa: lijekovi ili imunoterapija
Antihistaminici su lijekovi koji suzbijaju djelovanje histamina, kao što je kihanje, šmrcanje, suzenje i pečenje očiju. Ukoliko sami nisu dovoljno učinkoviti, što je čest slučaj, kombiniraju se s intranazalnim kortikosteroidima koji se pumpicom nanose na nosnu sluznicu, da spriječe alergijsku upalu u sluznici nosa.
Kombinacija antihistaminika i kortikosteroida koristi se kod alergijske hunjavice, no u slučaju astme antihistaminici se uopće ne propisuju jer nisu učinkoviti.
Tada se preporučuje terapija inhalacijskim kortikosteroidima, koja se treba primjenjivati u razdoblju od nekoliko dana prije očekivanog početka tegoba do kraja sezone alergije.
Dok je ovim lijekovima cilj samo ublažiti već prisutne simptome, jedini pravi način liječenja alergije zapravo je imunoterapija ili hiposenzibilizacija, kojom se pokušava bolest modificirati i spriječiti pojavu simptoma.
Davanjem malih količina alergena u rastućim koncentracijama prije početka sezone alergije potiče se otpornost organizma na alergen. Nakon nekoliko godina imunoterapije simptomi alergije trebali bi biti znatno blaži, iako često nikad nisu potpuno suzbijeni.
