Zadnjih nekoliko godina većina ljudi je počela razmišljati o sigurnosti i ispravnosti hrane koju unosi. U tom tonu povela se i panel rasprava na Međunarodnom kongresu nutricionista u kojem su tri stručnjakinje govorile upravo o tome.
Mi smo razgovarali s dr. sc. Brigitom Hengl dr. med. vet. načelnicom Odjela za procjenu rizika u Hrvatskoj agenciji za hranu, o tome kakva je sigurnost hrane u Hrvatskoj, što su kontaminanti i može li ih se izbjeći.
Što doručkuješ? 'Loša' hrana može uništiti mozak za 4 dana
"Kontaminant u hrani podrazumijeva svaku tvar koja u hranu nije dodana namjerno, a koja se u toj hrani nalazi kao rezultat proizvodnje (uključujući radnje provedene u ratarstvu, stočarstvu i veterinarskoj medicini), izrade, prerade, pripreme, obrade, tretiranja, pakiranja, prijevoza ili držanja takve hrane ili kao rezultat onečišćenja iz okoliša. Pod ovim pojmom nisu obuhvaćene strane tvari kao što su, na primjer, komadići insekata, životinjske dlake i slično", rekla je dr. Brigita Hengl.
Uredbom komisije o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani propisana je vrijednost koja se temelji na utjecaju kontaminanata na zdravlje (HBGV - health-based guidance value), temeljem koje se može procijeniti koliko je za zdravlje štetna njezina prisutnost u hrani.
"S obzirom da su kontaminanti prisutni u hrani kao posljedica njihove prisutnosti u okolišu, ili nastaju zbog procesa proizvodnje (npr. visoka temperatura), možemo reći kako je njihova prisutnost neizbježna i u pravilu je manja od „najveće dopuštene količine“, odnosno od količine koja može naštetiti našem zdravlju", objasnila je dr. Hengl.
Jednolična prehrana je opasna jer je organizam izložen gomilanju jednog kontaminata
Isto tako, dr. Hengl nam je objasnila da je u Hrvatskoj kao i u cijeloj Europskoj uniji postoji Uredba o dopuštenim količinama kontaminanata, ali i kako se te dopuštene količine propisuju.
"Najveće dopuštene vrijednosti izračunate su kompliciranim procjenama u kojima je pretpostavljena kontaminacija hrane, njezin doprinos u prehrani i tako za svaku vrstu hrane za koju se očekuje kontaminacija s određenim kontaminantom. Iz tog razloga i nije naveden NDK za baš svu hranu jer u pojedinim slučajevima njezina je konzumacija vezana uz običaje, tradiciju i specifičnosti pojedinog kraja. U tim se slučajevima uglavnom radi procjena izloženosti od slučaja do slučaja", rekla je dr. Hengl dodajući: "Dozvoljena količina kontaminanta u hrani tijekom cjeloživotnog unošenja predstavlja manju količinu od one za koju postoji sumnja da bi mogla dovesti do štetnog djelovanja na zdravlje. Čak i u slučaju ako se ponekad unese količina koja je veće od 'najveće dopuštene količine' (NDK)."
U slučaju jednolične prehrane može doći do pretjerane izloženosti samo jednom ili grupi kontaminanta koji su karakteristični za tu hranu, tako da je raznolika i umjerena prehrana preporučljiv način prihvatljive izloženosti kontaminantima. Poželjno je pratiti Obavijesti za potrošače, koje se objavljuju u slučaju utvrđivanja povećanog NDK u nekom proizvodu, te taj proizvod ne konzumirati.
Najviše arsena u krekerima od riže
Dr. Brigita Hengl na Međunarodnom kongresu nutricionista je upozorila da se najviše arsena nalazi u krekerima od riži i integralnoj riži, proizvodima koji se obično smatraju zdravo zamjenom za običnu rižu.
"Danska studija je utvrdila da je u krekerima od riže utvrđena skoro 4 puta veća prisutnost arsena nego u običnoj poliranoj riži. Međutim krekeri od riže su izrazito lagani i treba ih unijeti puno više da bi se izjednačili s unosom kuhane riže. Ne bih rekla da ih se treba izbjegavati, ali bih svakako rekla da s njima ne treba niti pretjerivati, odnosno temeljiti svoju prehranu isključivo na krekerima od riže", rekla je dr. Hengl.
No, najveća opasnost su kemijski kontaminanti, no dr.Hengl upozorava se oni ne mogu proučavati kao 'izolirani' krivac za promjene u našem organizmu jer na naše tijelo svakako utječu i drugi aspekti, poput našeg stila života.
"Kemijski kontaminanti u većini slučajeva imaju kronično djelovanje, što znači da će biti potrebni mjeseci ili čak godine da dođe do promjena na organizmu. Osim toga, dokazano je da za određeno štetno djelovanje odgovornost snosi i naš organizam, odnosno prisutnost ili odsutnost određenih gena, te stil života i mnoge druge navike kao što su tjelesne aktivnosti, manje stresan posao, pušenje i sl., te se ne može generalno isticati više ili manje opasan kontaminat", rekla je Brigita Hengl.
Kako potrošači mogu jesti sigurniju hranu
Dr. Brigita Hengl ne podržava termin 'zdrava hrana' jer jedna te ista hrane jednoj osobi može donijeti korist, a kod druge izazvati oboljenje, pa čak i smrt.
"Na primjer jaje koje se smatra idealnom namirnicom kod osoba koje su alergične na proteine iz jaja izazvat će oboljenje. Isto se može reći i za mlijeko, kikiriki i drugo. Termin „sigurna hrana“ bi značio da hrana udovoljava kriterijima koji se odnose na kemijske i mikrobiološke kontaminanate koji su propisani ili za koje se napravi procjena, da uneseni u toj količini neće imati štetne posljedice za zdravlje ljudi. Ono na što želim apelirati je da, s obzirom na brojne individualne razlike, poželjno je ne podlijegati trendovima već hranu prilagoditi vlastitom organizmu. Posebice prije uvođenja neke nove namirnice ili oblika hrane o tome se treba dobro informirati i po mogućnosti iz više izvora", objasnila je dr. Hengl.
Kako bi svoju hranu održala što ispravnijom, s njom trebaš naučiti i rukovati. Neke namirnice dovoljno je oprati u mlakoj vodi, a za neke se trebaš educirati ili čak konzultirati s nutricionistom.
"Sa svakom se hranom mora postupati u skladu s njezinim karakteristikama što se tiče pohrane i pripreme. Ako se radi o lakše kvarljivoj hrani treba se držati u hladnjaku, konzumirati u predviđenom roku. Voće i povrće temeljito oprati mlakom vodom i ukloniti sve vidljive čestice nečistoće. U slučaju da hrana promjeni izgled, miris i okus, pa makar je u predviđenom roku, bolje je ne konzumirati. Pojedine namirnice koje imaju oznaku „najbolje upotrijebiti do“ mogu se konzumirati i nakon navedenog roka, ali ne ako je došlo do promjene (miris, okus, izgled i sl.). Održavati svakodnevnu higijenu u kuhinji. Stalno pratiti i educirati se o načinima pripreme ili pohrane hrane, i ozbiljno se pripremiti kod promjene hrane i uvođenja novih trendova. Po potrebi konzultirati s nutricionistom ili obiteljskim liječnikom", zaključila je dr. Hengl.
Hrana i kozmetika u plastičnim pakiranjima - zašto su opasni za žene?
