Različita istraživanja pokazala su da umjerene količine alkohola, kao što je čaša vina dnevno, mogu imati pozitivne zdravstvene učinke, no više od toga donijet će ti negativne posljedice.
Nova svjetska studija objavljena u The Lancetu u kojoj je sudjelovalo stotine istraživača iz različitih institucija, analizirali su podatke više od 1000 studija o alkoholu i izvore podataka, kao i slučajeve smrti i invaliditeta iz 195 zemalja između 1990. i 2016. godine.
Istraživanje je potvrdilo da pijenje alkohola bez obzira na količinu dovodi do lošijeg zdravlja. Dok te čašica vina tu i tamo neće ubiti, rizik od smrtonosnih zdravstvenih problema - poput nekoliko vrsta karcinoma, moždanog udara, zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, samoozljeđivanje i prometne nesreće - češće je kod onih koji piju alkohol.
Naime, ispijanje vina i piva glavni je čimbenik rizika za invaliditet i rano umiranje za osobe u dobi od 15 do 49 godina u 2016. godini, što je dovelo do 2,8 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Što znači da je najbolje izbjeći i tu jednu čašu vina.
10 bolesti kojima su podložnije osobe koje piju alkohol
Depresija - "Naravno, alkohol će prvotno učiniti da se osjećaš dobro. No, kako tvoje tijelo razgrađuje kemikalije koje se nalaze u alkoholu, ravnoteža neurotransmitera koji stabiliziraju raspoloženje mozga može se poremetiti", kaže Ray Lebeda, liječnica za obiteljsku medicinu iz Orlando Health Physician Associates. Kratkoročno, ovo ti može potaknuti odlično raspoloženje. A s vremenom to zapravo uzrokuje da se tvoje moždane stanice smanjuju - što može izazvati probleme poput depresije.
Gojaznost - jedan od najjednostavnijih načina da održiš svoju težinu je izbjegavanje alkohola. Istraživanja pokazuju da unos alkohola može biti faktor rizika za pretilost, osobito kada ga piješ redovito. Zašto? Za većinu nas, alkohol je samo izvor dodatnih kalorija. Stručnjaci znaju da kada pijemo, obično ne jedemo manje. Osim toga, čak i nekoliko pića mogu potaknuti da jedeš više nego što bi trijezna.
Gubitak pamćenja i demencija - neurotransmitori se ne bore samo s tvojim raspoloženjem. Oni mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka memorije (zamračenje zbog prevelike količine alkohola) i dugoročnih kognitivnih problema, uključujući demenciju, upozoravaju stručnjaci. Jedna francuska studija koja je proučavala više od milijun odraslih osoba otkrila je da je među 57.000 slučajeva rane početne demencije gotovo 60% povezano s kroničnim konzumacijom alkohola.
Masna jetra - jetrin posao je metabolizirati hranjive tvari iz onoga što jedemo i pijemo. No, ako previše pića opterećuje jetru, dolazi do nakupljanja masti. "Višak masnoća pohranjen je u stanicama jetre, gdje se akumulira u obliku masne bolesti jetre", objašnjava dr. Duhaney. Sve ove dodatne masnoće mogu povećati rizik od upalnih stanja kao što je alkoholni hepatitis. To također može dovesti do ciroze kad jetra ne može obavljati svoj posao i zapravo počinje propadati.
Moždani udar - čak i ako je tvoje srce zdravo, znatno ćeš povećati vjerojatnost od moždanog udara ako puno piješ. Naime, jedna studija je utvrdila da muškarci koji popiju više od 6 pića dnevno, a žene više od 4 imaju gotovo 40% veći rizik od moždanog udara u usporedbi s onima koji nikada ne piju. Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto alkoholizam stvara rizik od moždanog udara, ali vjerojatno je povezano s visokim krvnim tlakom što je glavni uzrok moždanog udara.
Visoki krvni tlak - unošenje alkohola u tijelo signalizira oslobađanje hormona stresa koji uzrokuje stezanje krvnih žila i privremeno stvaranje visokog krvnog tlaka. Tijekom vremena, ovo sužavanje čini tvoje krvne žile jačima i manje elastičnima, što može uzrokovati visoki krvni tlak.
Kardiomiopatija - s vremenom, pijenje velike količine alkohola može uzrokovati slabljenje srčanih mišića. Ovo stanje, nazvano alkoholna kardiomiopatija, otežava tvom srcu pumpanje krvi u cijelo tijelu. To može dovesti do umora, problema s disanjem, oticanja u nogama i stopalima, i nepravilan rad srca. Također može uzrokovati oštećenje organa i zatajenje srca.
Pankreatitis - stanje tijela obilježeno teškom upalom koja može dovesti do dijabetesa i raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka. Prekomjerna konzumacija alkohola nije jedini krivac, ali to će stvoriti veći rizik. To je zato što piće ometa normalnu funkciju gušterače, uzrokujući organu da luči probavne enzime iznutra umjesto da ih šalje do tankog crijeva, gdje bi trebali ići.
Rak - alkohol stvara rizik za određene vrste raka, uključujući rak dojke, jetre, usta i grla. U stvari, kad su istraživači pratili navike pijenja i rizik od raka na više od milijun žena, otkrili su da je do 13% slučajeva raka vezano uz konzumaciju alkohola. Koja je veza? Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, pretvara se u otrovnu kemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid može ozlijediti DNK i proteine u tijelu te uzrokovati oštećenje tvojih stanica, objašnjava dr. Lebeda. Alkohol također stvara slobodne radikale, štetne spojeve koji uzrokuju oksidaciju stanica. To ponekad može uzrokovati da zdrave stanice rastu izvan kontrole i postaju kancerogene, kaže dr. Lebeda.
Pneumonija i tuberkuloza - alkohol potiskuje tvoj imunološki sustav ometajući sposobnost tvog tijela da napravi bijele krvne stanice koje se bore protiv infekcija. U kratkom roku, to vam može stvoriti slabiji imunitet. No, dugotrajno mogu pogurati tvoj imunološki sustav do točke gdje postaje osjetljivije na ozbiljne zarazne bolesti, objašnjava Duhaney. To može uključivati upalu pluća, pa čak i tuberkulozu, potencijalno opasnu bakterijsku infekciju koja obično utječe na pluća.
HIV - pijenje samo po sebi ne može ti dati HIV, naravno. Ali zapamti, to može potisnuti tvoj imunološki sustav i učiniti te sklonijom infekcijama. Dakle, ako se uključiš u rizično ponašanje kao što je nezaštićeni seks s višestrukim partnerima il intravenozno korištenje droga, teški pad imuniteta može stvoriti veći rizik od zaraze HIV-om. I nakon što dobiješ bolest, može se razviti brže nego u nekoga tko nije skloniji alkoholu.
