Neke bolesti, poput ospica, dobijemo jedanput u životu i steknemo imunitet za cijeli život. Za druge, poput gripe, moramo se cijepiti iz godine u godinu. Zašto je to tako? Kako se razvija imunitet na određenu bolest i zašto kod nekih on traje dulje a kod nekih kraće?

Antitijela kao prva crta obrane

Hoćemo li razviti imunitet na neku bolest ili ne, često ovisi o našim antitijelima, tj. proteinima koje proizvodimo kao odgovor na infekciju. Oni su naša prva linija obrane tijela – prekrivaju "napadačke" stanice, sprečavaju ih da se množe i ugrožavaju naše zdrave stanice. Kad se riješimo infekcije, razina antitijela opada, ali ne u potpunosti jer dio njih "stražari" u slučaju da se bolest ponovno pojavi.

Tijelo ne zaboravlja. Obično kad se ponovno zarazimo nekom bolešću, to nije zato što je naše tijelo izgubilo imunitet. To je zato što je patogen mutirao i naš ga imunološki sustav više ne prepoznaje ili tijelo ima mnogo niži imunološki odgovor, objasnio je imunolog Marc Jenkins s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Minnesota.

Primjerice, gripa je virus koji se vrlo brzo i lako mijenja. Naš imunološki sustav ubije jednu verziju tog virusa, a zatim se pojavi druga, koju imunitet ipak ne prepoznaje. S druge strane, ne mutiraju svi virusi tako lako. Virus dječje paralize ne može vrlo jednostavno promijeniti svoj genom, što je jedan od razloga zbog kojih smo ga gotovo uspješno iskorijenili.

Broj slučajeva dječje paralize u svijetu smanjio se za više od 99%. Svjetska je zdravstvena organizacija 2007. godine Europu proglasila slobodnom od dječje paralize, ali ona je još prisutna u dijelovima istočne Azije, Afrike i istočnog Mediterana.

Dugoročni imunitet

Bolesti koje ne mutiraju brzo potiču snažan imunološki odgovor našeg tijela i on traje mnogo dulje nego što je to kod virusa gripe, koji se često mijenja. Istraživanje iz 2007. pokazalo je da bi trebalo proći više od 50 godina da nestanu antitijela koja nas štite od vodenih kozica, a više od 200 godina da nestanu ona u borbi protiv zaušnjaka. 

Taj aktivni prirođeni imunitet stvara antitijela koja je imunološki sustav sam proizveo nakon susreta s nekim patogenom, pa tako ostaju u tijelu štiteći nas. Gotovo 90-95 posto ukupne populacije preboli vodene kozice do odrasle dobi, postižući tako doživotnu imunost. 

Iako traju mnogo dulje kod pojedinih bolesti, antitijela ne traju cijeli život. Primjerice, antitijela koja se bore protiv tetanusa opadaju mnogo brže nego ona u borbi protiv ospica. Pomoću vakcinacije dobivamo aktivni stečeni imunitet, pa se kao djeca cijepimo protiv tetanusa, dječje paralize, tuberkuloze, hepatitisa B, rubeole i drugih bolesti koje mogu biti opasne za život.

Znanstvenici još nisu sigurni zašto na neke bolesti dulje održavamo reakciju protutijela a na neke ne. Moguće je da nas neke od bolesti, kao što su vodene kozice i mononukleoza, zapravo ponovno zaraze češće nego što mislimo i znamo, ali da antitijela svladaju nastalu infekciju prije nego što to primijetimo, rekao je imunolog Jenkins.

Hoće li naš imunitet na novi koronavirus, bez obzira na to dolazi li od prirodnog odgovora na infekciju ili cjepiva, biti jednako dugovječan kao i imunitet protiv vodenih kozica ili će nam novo cjepivo trebati svake godine?

Iako mnogi ljudi ne proizvode dovoljno antitijela, imunolog Jenkins ipak se nada da ćemo se protiv virusa Covid-19 boriti prirodnim putem jer, za razliku od gripe, on ne mutira brzo, pa bi naše tijelo to samo moglo lakše savladati.

Uravnotežena i raznovrsna prehrana te zdrav način života iznimno su važni. Jogurt 'z bregov Fortia pun je vlakana, dobrih bakterija L. casei te vitamina D i A, koji pomažu održati normalnu funkciju imuniteta. Osnažite imunitet uz novi okus Fortia žitarice!