Tegobe povezane s vrućinom mogu se kretati od blagih stanja kao što su vrtoglavica, osip, nesanica ili grčevi do vrlo ozbiljnih stanja kao što je toplotni udar koji može ugroziti život. Pretjerano fizičko naprezanje, izloženost suncu ili boravak u vrućim, slabo prozračnim ili zatvorenim prostorima može povećati rizik od toplinskog stresa. Toplina također može pogoršati postojeće zdravstveno stanje poput bolesti srca.

Osobe s najvećim rizikom od bolesti povezanih s toplinom

Svatko može patiti od bolesti povezanih s toplinom, ali oni koji su najviše izloženi riziku su:

• Osobe starije od 65 godina, osobito one koji žive same ili bez adekvatnih uređaja za rashlađivanje. 
• Bebe i mala djeca.
• Trudnice i dojilje.
• Osobe slabijeg fizičkog zdravlja, osobito oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
• Osobe koje uzimaju lijekove za mentalne bolesti.

Starije osobe su sklonije toplinskom stresu od mlađih ljudi jer se njihovo tijelo ne može dobro prilagoditi iznenadnoj ili dugotrajnoj promjeni temperature. Također imaju veću vjerojatnost da imaju kronično medicinsko stanje i uzimaju lijekove koji mogu ometati sposobnost tijela da regulira temperaturu.

Postoje mnogi faktori koji mogu uzrokovati toplinski stres i bolesti povezane s toplinom, a neki od češćih su:

• Dehidracija - tjelesna temperatura zdrave osobe ne bi trebala prelaziti ostati oko 37° C. Tijelo se hladi znojenjem, što obično iznosi 70 do 80 posto tjelesnog gubitka topline. Ako osoba postane dehidrirana, ne znoji se toliko i tjelesna temperatura neprestano raste.
• Nedostatak protoka zraka - rad u vrućim, slabo provjetravanim ili zatvorenim prostorima.
• Izlaganje suncu - osobito u najtoplijem dijelu dana, između 11 i 15 sati.
• Boravak na mjestima gdje ima puno ljudi - koncerti, plesne zabave ili sportski događaji mogu pospješiti toplinski stres.

Simptomi bolesti povezani s toplinom

• Vrtoglavica i nesvjestica - vrtoglavica i nesvjestica uzrokovani toplinom rezultat su smanjenog dotoka krvi u mozak. Toplina uzrokuje povećanje protoka krvi u koži i skupljanje krvi u nogama, što može dovesti do naglog pada krvnog tlaka. Prije nesvjestice može doći do osjećaja ošamućenosti.
• Pogoršanje postojećih zdravstvenih stanja - to je najčešći zdravstveni problem toplinskog stresa.
• Osip - iritacija kože uzrokovana pretjeranim znojenjem. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je najčešći kod male djece. Izgleda kao crvena nakupina prištića ili malih plikova. Najvjerojatnije se javlja na vratu i gornjem dijelu prsnog koša, u preponama, ispod dojki i u zglobovima laktova.
• Grčevi - uključuju bolove u mišićima ili grčeve, obično u trbuhu, rukama ili nogama. Mogu se pojaviti nakon napornih aktivnosti kada tijelo iscrpi zalihe soli i vode.
• Toplinska iscrpljenost - to je ozbiljno stanje koje se može razviti u toplotni udar. Znakovi upozorenja mogu uključivati ​​blijedilo kože i znojenje, ubrzani rad srca, grčeve u mišićima (obično u trbuhu, rukama ili nogama), glavobolju, mučninu i povraćanje, vrtoglavicu ili nesvjesticu.
• Toplinski udar - zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Do toplinskog udara dolazi kad temperatura tijela naraste iznad 40,5 ° C. Mnogi organi u tijelu trpe oštećenja i tjelesna temperatura se mora brzo smanjiti. Većina osoba pogođenih toplinskim udarom iskusit će delirij ili komu. Osoba može posrnuti, izgledati zbunjeno, imati napadaj ili kolaps i postati nesvjesna. Može doći do oštećenja jetre, bubrega, mišića i srca.

Kako izbjeći vrtoglavicu i druge neugodne simptome ljeti?

• Pij puno vode.
• Izbjegavaj izlaganje vrućini.
• Zaštiti se odjećom i kremama sa SPF faktorom, ako boraviš na otvorenom.
• Ne ostavljaj djecu, starije osobe ili kućne ljubimce u automobilima.
• Ne izlaži se nepotrebnim tjelesnim naporima.
• Rashladi, zamrači i redovito provjetravaj prostorije u kojima boraviš.     

Kako bolje spavati za vrućih noći?

Tijekom ekstremnih toplinskih valova, mnogim ljudima je teže postići adekvatan san. Ekstremna toplina može utjecati na sposobnost usnivanja, ali i na kvalitetu sna. Manjak sna loše utječe na raspoloženje i zdravlje, stoga slijedi ove savjete kako bi si osigurala bolji san:

• Prije nego što odeš u krevet istuširaj se hladnom ili mlakom vodom, ovako ćeš izravno bar na kratko spustiti tjelesnu temperaturu. 
• Namači stopala u hladnoj vodi 10 minuta prije spavanja, jer se toplina brže gubi kroz ekstremitete (noge i glavu). Još jedna alternativa je i vlaženje kose.
• Izbjegavaj naporno vježbanje prije spavanja i tešku začinjenu hranu.
• Čim sunce izađe navuci rolete i zatvori prozore, a otvori ih tek kada van zrak postane hladniji.
• Ako nisi sklona ranom ustajanju i brizi oko prozračivanja, rješenje je prelazak na automatski sustav koji mjeri temperaturu i prati prognozu vremena. Sustav tako zamrači prostor prije nego se pregrije i otvara prozore čim temperatura padne.