Stručnjaci: S virusom Zapadnog Nila moramo naučiti živjeti kao s endemskim
Broj oboljelih od virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj i dalje raste, a stručnjaci poručuju da se s njim moramo naučiti živjeti kao s endemskom pojavom, istaknuto je na simpoziju održanom u petak u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Ivan-Christian Kurolt s Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" rekao je da broj hospitaliziranih bolesnika raste, s osam trenutačno u bolnici, naspram šest prije nekoliko dana. "Moramo se naučiti da je to jednostavno sada endemsko kod nas, da se neće maknuti, da je tu", rekao je Kurolt, navevši da će najizraženija pojava toga virusa biti u kasno ljeto i ranu jesen.
Podsjetio je da je 2018. bila posebno teška godina, s puno većim brojem oboljelih u cijeloj Europi, ali da danas nema značajnijih novosti u dijagnostici.
Preporučio je da se oboljele istodobno testira na tri slična virusa sa sličnom kliničkom slikom: virus Zapadnog Nila, virus Usutu, koje prenosi isti vektor komaraca i isti rezervoar ptica, te virus krpeljnog meningoencefalitisa, koji prenose krpelji na nešto drugačijem, lokaliziranijem području. To bi, prema njegovim riječima, olakšalo razlikovanje unakrsnih reakcija u serologiji.
Upozorio je i da širenje invazivnih vrsta komaraca poput roda Aedes, prisutnih u Hrvatskoj od sredine 2000-ih, povećava rizik od pojave i drugih, dosad rijetkih ili uvezenih bolesti poput chikungunye i denga groznice, koja se već dvaput pojavila na Pelješcu.
Specijalizant infektologije na Klinici Filip Glavač rekao je da se trenutačno jedan bolesnik nalazi u Jedinici za intenzivno liječenje. "On je trenutno stabilno i nadamo se da će ishod njegova liječenja biti pozitivan", rekao je Glavač.
Objasnio je da kod imunokompromitiranih i teško bolesnih osoba klinička slika virusnih bolesti, pa tako i ove, može biti drugačija, a tijek liječenja produljen ili otežan, zbog čega je kod takvih bolesnika pristup uvijek stroži, uz intenzivniji nadzor i raniju sumnju na infekcije koje su u općoj populaciji rjeđe.
"Klinika i njezini djelatnici spremni su svoje kapacitete prenamijeniti potrebama zajednice i uvijek ćemo tu za naše građane biti i odgovoriti na sve potrebe i izazove koji nam se nameću", poručio je Glavač.
Bolest je osobito ozbiljna kod imunokompromitiranih osoba
Predstojnica Klinike Alemka Markotić rekla je da trenutačno hospitalizirani pacijent ima i druge kronične bolesti te da je zbog neuroloških komplikacija njegovo liječenje dulje. "Iskreno se nadamo da ide prema poboljšanju", rekla je.
Objasnila je da je virus Zapadnog Nila osobito ozbiljna bolest kod imunokompromitiranih osoba, primjerice onkoloških i hepatoloških bolesnika, kod kojih je smrtnost visoka, a bolest dodatno otežava liječenje njihove osnovne bolesti, budući da se virus može replicirati kontinuirano mjesecima ako pacijent prima terapiju koja oslabljuje imunološki sustav.
Istaknula je da je Klinika spremna zaprimiti povećan broj oboljelih. "Nema brige da netko od bolesnika koji treba hospitalizaciju neće biti hospitaliziran", rekla je, unatoč trenutačno nešto smanjenom broju mjesta zbog gradnje, budući da nova zgrada s izolacijskim jedinicama u slučaju potrebe može poslužiti i za takve bolesnike.
Upitana o porastu broja slučajeva gripe povezanih s maturalnim putovanjima u Španjolsku, Markotić je rekla da se to obično događa svake godine te da ne očekuje da će zbog toga broj slučajeva sada naglo porasti.
"Ono što stalno ponavljamo, pogotovo za ljude koji su imunokompromitirani, starije dobi ili žive s takvim ljudima, jednostavno je dobro da se cijepe. Time se neće 100 posto izbjeći zaraza, ali će se izbjeći teški oblik bolesti", poručila je.
Dodala je da zbog starenja populacije u Europi u budućnosti očekuje porast broja težih slučajeva gripe.
Petnaestoro zaraženih
U Hrvatskoj je ove godine prijavljeno 15 infekcija virusom Zapadnog Nila, a 10 osoba sa simptomima razvilo je neuroinvazivni oblik bolesti i hospitalizirano je, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Nije zabilježen ni jedan smrtni ishod, a pet prijavljenih osoba nije imalo simptome bolesti.
HZJZ je 4. rujna evidentirao 10 infekcija, među kojima šest hospitaliziranih osoba i četiri asimptomatske infekcije. Od tada je prijavljeno još pet osoba, a broj hospitaliziranih porastao je sa šest na deset.
Sve osobe koje su razvile simptome imaju neuroinvazivni oblik bolesti, odnosno zahvaćenost središnjeg živčanog sustava, što može uključivati meningitis, encefalitis ili druge teže neurološke oblike.
Većina oboljelih je muškog spola i starije životne dobi, što je, navode iz HZJZ-a, uobičajeno za tu infekciju. Precizniju dobnu i spolnu strukturu Zavod nije iznio zbog zaštite osobnih podataka pacijenata.
Pet infekcija otkriveno među davateljima krvi
Svih pet asimptomatskih infekcija otkriveno je među dobrovoljnim davateljima krvi. Jedna od njih evidentirana je nakon 4. rujna.
Testiranjem davatelja krvi takve se infekcije mogu otkriti i kod osoba koje nemaju nikakve simptome, a testiranje se provodi radi zaštite primatelja krvnih pripravaka.
Od početka rujna slučajevi se nisu pojavili u novim županijama. Infekcije su dosad prijavljene na području Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko- zagorske, Osječko- baranjske i Koprivničko- križevačke županije.
Unatoč porastu broja prijava, HZJZ epidemiološku situaciju i dalje ocjenjuje uobičajenom za ovo doba godine te ističe izrazitu sezonsku varijabilnost infekcije virusom Zapadnog Nila.
U Zavodu očekuju pojavu novih slučajeva tijekom sljedećeg razdoblja, ovisno o vremenskim prilikama koje utječu na aktivnost komaraca.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ove je godine zabilježen veći broj prijavljenih infekcija, navodi HZJZ, ne iznoseći precizan broj za prošlu godinu.
Prema tjednom izvješću Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Hrvatska do 17. rujna prošle godine nije bila među europskim zemljama koje su prijavile humane infekcije virusom Zapadnog Nila. Do kraja 2025. ECDC-u su iz Hrvatske prijavljene četiri lokalno stečene humane infekcije.
Virus Zapadnog Nila prenosi se prvenstveno ubodom zaraženog komarca. Većina infekcija prolazi bez simptoma, dok se neuroinvazivni oblici bolesti pojavljuju rijetko i češći su među starijim osobama i osobama s kroničnim bolestima.