"Kada bi se netko trebao javiti liječniku općenito ovisi o intenzitetu umora te o tome možemo li i sami taj osjećaj povezati s nekom situacijom, primjerice pojačanim stresom ili povećanim naporom na poslu, kad možemo očekivati da će se smirenjem te situacije i organizam oporaviti. No u većini situacija osjećaj umora koji traje dulje od 15 dana svakako je razlog da se javiš liječniku, a pogotovo ako taj osjećaj traje i do mjesec dana", kaže dr. Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine u zagrebačkom domu zdravlja na Vrbiku.

Standardne provjere

Jedan od češćih uzroka umora je anemija, pogotovo kod žena u fertilnoj dobi koje imaju obilne menstruacije, odnosno gube mnogo krvi, pa mogu imati manjak željeza, ali i trudnice i dojilje. U slučaju anemije, često već i minimalan fizički napor, kao što je penjanje uz stepenice  ili kratkotrajna šetnja, može uzrokovati teški umor. No ne može se odmah zaključiti da je riječ o anemiji  - kad postoje ti simptomi obavezno treba napraviti kompletnu krvnu sliku i provjeriti razinu crvenih krvnih stanica. U standardne testove spada i provjera gubimo li krv preko stolice, što može biti znak bolesti crijeva, hemoroida i niza drugih zdravstvenih problema kod kojih se krv gubi neprimjetno.

Što se skriva iza kroničnog umora?

Jedan od čestih uzroka osjećaja umora je kronični umor. Može te zbuniti to što se napadi umora javljaju  naglo te su toliko snažni da te najmanji napor iscrpljuje te osoba nije u stanju obavljati svakodnevne poslove. Uz umor mogu se javiti i glavobolja, bol u mišićima, natečenost limfnih čvorova te problemi s koncentracijom. Kod kroničnog umora nema nekih posebnih pretraga koje možeš obaviti kako bi potvrdila tu dijagnozu, no dobro se javiti liječniku kako bi isključila neke druge zdravstvene probleme kao što su dijabetes, bolest štitnjače te apneja (kratki prekidi disanja tijekom spavanja).

Pročitaj koje se još bolesti "skrivaju" iza kroničnog umora