Što su Hrvati najviše jeli prije deset godina? Počinje novo istraživanje prehrambenih navika
Jeste li znali da ...
- prije 10 godina pretežito smo kuhali na suncokretovom ulju
- krumpir je bio naš najčešći prilog
- ribu smo konzumirali jednom tjedno
- palačinke su bile najdraže slastice.
Prosječan Hrvat je popio barem jednu kavu dnevno. Prehrana se temeljila prvenstveno na pekarskim proizvodima, mesu te voću i povrću. Žene su preferirale piletinu i jele tri šnite kruha, a muškarci svinjetinu i pet šnita kruha dnevno.
Što je danas na tanjuru?
To će nam otkriti Nacionalno istraživanje prehrambenih navika na koje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) poziva građane da se uključe!
„Vaše sudjelovanje u istraživanju nam je izuzetno važno jer će na temelju prikupljenih podataka o prehrambenim navikama, odnosno saznanjima koliko se koje hrane konzumira, naši stručnjaci dati kvalitetniju procjenu rizika porijeklom iz hrane. Nadalje, podaci o unosu hranjivih tvari dat će nam uvid što unosimo previše, a što premalo, sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja građana“, ističe dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a i voditeljica ovog projekta pozivajući građane da se uključe.
Prijava za sudjelovanje je vrlo jednostavna. Samo jednim klikom i popunjavanjem obrasca. Starije osobe mogu prijaviti drugi ukućani, a djecu ispod 18 godina moraju prijaviti roditelji. Nakon prijave slijedi poziv anketara. Jednostavan je i sam proces ispitivanja, te se u osnovi odnosi na što smo konzumirali dan ranije.
Istraživanje na reprezentativnom uzorku obuhvatit će dobne skupine od 10 godina starosti do najstarije životne dobi na području cijele Hrvatske.
Prikupljanje detaljnih informacija o prehrambenim navikama, o količini i učestalosti konzumacije hrane i pića, dodataka prehrani i sličnim navikama, kao i o intoleranciji i alergiji na određenu hranu, te općih socio-demografskih podatka pomoći će nutricionistima u kreiranju preporuka za pravilnu prehranu, epidemiolozima za stavljanje u odnos utjecaj prehrane na pojavu bolesti, nadležnim tijelima za donošenje zdravstvenih propisa na nacionalnoj razini ali i subjektima u poslovanju s hranom kao smjernice za prilagođavanje asortimana i (re)formulacije hrane u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta.
Istraživanje je dobilo odobrenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i Etičkog povjerenstva za korištenje osobnih podataka u istraživačke svrhe. Stoga je važno istaknuti kako je sudjelovanje anonimno, a osobni podaci se, osim prilikom kontaktiranja, koriste šifrirani pa ih je nemoguće na bilo koji način povezati s određenim ispitanikom.
Projekt se provodi uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), na čijoj se EU Menu metodologiji i temelji, tako da će dobiveni podatci biti usporedivi s podacima i iz ostalih EU zemalja. Nakon implementacije EU Menu metodologije na nacionalnoj razini kako bi se obuhvatile specifičnosti naših prehrambenih navika, projekt upravo ulazi u fazu anketiranja ispitanika.
Svi ispitanici mogu povratno dobiti i izračun unosa hranjivih tvari, kako bi osvijestili koliki je njihov stvarni unos. Svjesni da je za uključivanje u naše ispitivanje uz dobru volju potrebno odvojiti i malo slobodnog vremena, pripremili smo i prigodne simbolične poklone kao zahvalu ispitanicima za uložen trud.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu projekt provodi u suradnji s partnerima - Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF).
Više informacija svi potencijalni ispitanici mogu potražiti na stranici https://www.hapih.hr/csh/projekti/eu-menu-odrasli/ ili se javiti na mail eumenu@hapih.hr odnosno porukom/pozivom (SMS, Viber, Whats App) na: 099/384-9910.