Što je plućna kuga za koju se sumnja da je usmrtila rusku laboranticu i koliko je opasna?
Smrt 28-godišnje laboratorijske radnice u Sibiru prije nekoliko dana najprije je pripisana kugi, što je poprilično uzburkalo javnost, da bi se kasnije ipak pojavila vijest da je riječ o - plućnoj kugi. Nakon toga mnogi nisu znali kako pojasniti nove vijesti, budući da se radi o bolesti koja se ne spominje baš svakog dana. Inače, radi se o ženi koja je radila u Irkutskom istraživačkom institutu za kugu, a nakon što je oboljela od upale pluća nepoznatog uzroka, preminula je u bolnici.
Zasad nema službene potvrde da je uzrok smrti bila kuga, a navodno nema dokaza da je bolest povezana s uzročnicima kojima je bila izložena u institutu. Ipak, osobe koje su bile u kontaktu s njom pod nadzorom su, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da zasad među njima nema osoba sa simptomima.
No što je zapravo pneumonična (plućna) kuga, kako se prenosi i koliko je danas opasna?
Što je plućna ili pneumonična kuga?
Kuga je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Ista bakterija odgovorna je za različite oblike kuge, među kojima je najpoznatija bubonska kuga, odnosno ona koja je povezana s epidemijama "Crne smrti" u srednjem vijeku.
Pneumonična kuga nastaje kada bakterija zahvati pluća. Riječ je o najtežem i najopasnijem obliku kuge, a za razliku od bubonske kuge može se prenositi s čovjeka na čovjeka udisanjem respiratornih kapljica zaražene osobe. Upravo je mogućnost prijenosa među ljudima razlog zbog kojeg pneumonična kuga zahtijeva brzu reakciju zdravstvenih službi.
Kako se kuga inače prenosi?
Kuga danas nije bolest koja se uobičajeno širi među ljudima. Bakterija Yersinia pestis prirodno cirkulira među određenim malim sisavcima, a na čovjeka se najčešće može prenijeti ugrizom zaražene buhe. Moguća je i zaraza izravnim kontaktom sa zaraženim tkivom ili tjelesnim tekućinama životinje.
Kod pneumonične kuge situacija je drugačija. Ako bakterija dospije u pluća, zaražena osoba može prenijeti bakteriju drugoj osobi putem respiratornih čestica, primjerice pri kašljanju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pneumonična kuga nije bolest koja se širi lako i brzo poput COVID-19.
Kako je za CNN objasnila stručnjakinja za zarazne bolesti, pneumonična kuga može se prenijeti između ljudi, ali za zarazu je potrebno udisanje dovoljne količine bakterije. Uobičajeni kontakt ne znači automatski da će se osoba zaraziti.
Koji su simptomi?
Pneumonična kuga može napredovati vrlo brzo. Među simptomima su:
- visoka temperatura i treskavica
- glavobolja i bolovi u tijelu
- slabost
- kašalj
- otežano disanje
- bol u prsima
- iskašljavanje krvi ili krvavog sadržaja.
Kod pneumonične kuge simptomi se mogu pojaviti vrlo brzo nakon zaraze, ponekad već unutar 24 sata. Upravo zato rano prepoznavanje bolesti ima ključnu ulogu. Za razliku od bubonske kuge, kod koje su karakteristični bolni i otečeni limfni čvorovi, pneumonična kuga prvenstveno zahvaća pluća.
Koliko je plućna kuga opasna?
Vrlo je opasna ako se ne liječi, ali danas nije neizlječiva bolest. WHO navodi da neliječena pneumonična kuga može biti smrtonosna, čak i vrlo brzo – bolest može dovesti do smrti unutar 18 do 24 sata od pojave simptoma. Međutim, ako se dijagnoza postavi na vrijeme i liječenje započne rano, antibiotici su učinkoviti.
To je ključna razlika između današnje kuge i one koja je harala Europom tijekom srednjeg vijeka. Kuga danas nije "bolest iz prošlosti" koja se ne može liječiti. Antibiotici mogu uspješno liječiti infekciju ako se primijene dovoljno rano. Postoje i antibiotici koji se mogu dati osobama koje su bile izložene pneumoničnoj kugi kako bi se smanjio rizik razvoja bolesti. WHO preporučuje praćenje bliskih kontakata i odgovarajuću profilaksu u situacijama izloženosti.
Sve u svemu, razloga za paniku nema. Pneumonična kuga jest ozbiljna bolest i zahtijeva brzu reakciju zdravstvenih službi, ali nije riječ o novom virusu koji se nekontrolirano širi populacijom.