Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje u svijetu od raka dojke oboli oko 2,1 milijun ljudi, a samo u 2018. godini od te je bolesti umrlo 627.000 žena. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano 2735 oboljelih, od čega je 789 žena umrlo. Brojke pokazuju visoku smrtnost, ali to ne mora biti tako ako se bolest otkrije na vrijeme.

Razgovarali smo s doc. dr. sc. Vesnom Ramljak, voditeljicom Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju "Ljudevit Jurak" u zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice. Dr. Ramljak objasnila nam je koje su to mutacije gena najviše odgovorne za karcinom dojke, što je nasljedni rak dojke te mogu li implantanti utjecati na otkrivanje raka dojke tijekom pregleda.

Oko 8% karcinoma dojke je nasljedno

Od pet do osam posto karcinoma dojke odnosi se na tzv. urođeni (obiteljski) karcinom dojke. U toj podskupini oboljelih u 80% slučajeva postoji mutacija dva antionkogena, BRCA-1 i BRCA-2, govori dr. Ramljak.

Procjenjuje se da žene nositeljice mutacije BRCA-1 (BReast CAncer 1) i BRCA-2 (BReast CAncer 2) imaju šansu od 90% za razvoj karcinoma dojke do 85. godine života, pri čemu više od polovice njih i prije 50. godine. Značajke koje su povezane s povišenim rizikom za rak dojke uključuju:

• ranu prvu menstruaciju (s 11 ili manje godina)
• kasnu menopauzu (poslije 55. godine)
• stariju dob kod prvog poroda (poslije 30. godine)
• nerađanje (za zloćudne bolesti dojke dijagnosticirane poslije 40. godine života)

Pozornost javnosti na BRCA gene usmjerila je i glumica Angelina Jolie kada je objavila da je napravila dvostruku mastektomiju i uklanjanje jajnika jer je nositeljica mutacije u BRCA-1 antionkogenu. Naime, zbog mutacije ovih gena postoje i veći izgledi za nastanak raka jajnika. Majka Angeline Jolie umrla je od raka jajnika 2007. u 49. godini, a Jolie se podvrgnula operacijama u 39. godini. Osim njezine majke, u obitelji su još dvije žene umrle od raka.

Ženama kojima je netko u obitelji obolio od raka dojke ili koje same imaju utvrđenu genetsku mutaciju savjetuje se obaviti prvu mamografiju otprilike 10 godina prije nego što je u obitelji oboljela najmlađa žena, a početak kliničkog pregledavanja dojki dva puta godišnje počevši od 25. godine.

Mogu li implantati utjecati na otkrivanje raka?

Koliko je poznato, implantati u grudima neće uzrokovati rak, no neke žene se pitaju može li utjecati na mogućnost otkrivanja raka tijekom pregleda. Za mišljenje smo pitali i dr. Ramljak.

Implantati obično ne utječu niti bi trebali utjecati na pregled dojki. Takve pacijentice trebale bi malo češće odlaziti na kontrolne preglede, pogotovo one koje nemaju implantate zbog estetskih razloga nego zbog mastektomije nakon karcinoma dojke.

Objašnjava dr. Ramljak i dodaje kako je važna provjera cjelovitosti implantata u dojci, pri čemu je od velike koristi UZV pregled sondama visoke frekvencije.

Dob je glavni rizični čimbenik

Glavni rizični čimbenik za obolijevanje od raka dojke je dob žene. Relativni rizik raste s godinama života, počevši od generativne dobi, a nastavlja se i nakon menopauze. Gotovo 45% žena s novodijagnosticiranim karcinomom dojke starije je od 65 godina.

No kako vjerojatnost za oboljenje, bez obzira na dob, nikada nije jednaka nuli, potrebno je redovito obavljati kliničke preglede, kao i samopregled dojki. Rano otkrivanje karcinoma daje najveće šanse za izlječenje.