Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ova rezistentna gljivica posljednjih se godina širi europskim bolnicama te predstavlja ozbiljnu prijetnju pacijentima i zdravstvenim sustavima. U razdoblju od 2013. do 2023. prijavljeno je više od 4000 slučajeva u državama EU/EEA, ponajviše u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj. Samo u 2023. evidentirano je 1.346 slučajeva u 18 zemalja.

Candida auris širi se prvenstveno u bolnicama, a najopasnija je za imunokompromitirane bolesnike jer se teško uništava i može uzrokovati ozbiljna, potencijalno po život opasna stanja koja zahvaćaju krvotok, dišni i živčani sustav, unutarnje organe te kožu. Zadržava se na površinama i medicinskoj opremi, a u nekim zemljama zabilježen je i prijenos s pacijenta na pacijenta. Prosječno zdrave osobe općenito nisu ugrožene, piše Novi list. 

Iako je splitski slučaj zasad jedini zabilježen u Hrvatskoj, stručnjaci iz HZJZ-a upozoravaju da bi se situacija u budućnosti mogla promijeniti. "Uvijek postoji potencijalna opasnost da postojeći patogen, koji je dokazan u svijetu i broj prijavljenih slučajeva raste svake godine, bude detektiran i u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Važno je da bolničko osoblje bude svjesno mogućnosti infekcije kod rizičnih skupina pacijenata i vodi računa o općim i specifičnim mjerama prevencije, suzbijanja i kontrole bolničkih infekcija", poručuju iz HZJZ-a.

"Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje su indicirane u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje je u tijeku te se one liječe po pravilima struke", dodaju iz uprave KBC-a Split.

Trenutno Hrvatska nema specifičan nacionalni protokol za postupanje u slučaju infekcije Candidom auris, iako ga je razvilo 15 od 36 europskih zemalja. Postoje opće smjernice za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija, no stručnjaci smatraju da bi trebalo izraditi poseban protokol.

Razlog širenja ovog mikroorganizma povezuje se s prekomjernom uporabom antibiotika. "Kandide su kvasci koji žive na našoj koži u malim količinama. Kad se pije puno antibiotika, onda se 'potamane' bakterije po našem tijelu, tzv. mikrobiota, a kandide dobiju prostor jer na njih antibiotici ne djeluju. Do sada je to uglavnom bila Candida albicans, međutim, unazad nekoliko godina pojavila se Candida auris kojoj je nezgodna osobina da je rezistentna na antifungike", objasnila je prof.dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med., spec. kliničke mikrobiologije i pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".