Popis sastojaka krema za sunčanje i kako djeluju na organizam

shutterstock Žena čita popis sastojka na losionu za sunčanje
Vjerujemo kako si svladala osnovno gradivo kada je riječ o kremama za zaštitu kože od štetnih sunčevih zraka, a to je da je krema za sunčanje preventivna mjera za zaštitu kože i da bez nje ne smiješ izlaziti vani – tijekom cijele godine!
Vidi originalni članak

Istraživanja su dokazala kako su vrlo sumnjivi određeni sastojci koje pojedini preparati za zaštitu od sunca sadrže, s obzirom da naša koža apsorbira u tijelo pa čak i u krvotok, dio proizvoda koje nanosimo na nju. Premda je potrebno više informacija i studija o tome koje su točne zdravstvene posljedice kada se to dogodi s trenutno odobrenim sastojcima za zaštitu od sunca, opreza nikad dosta.

Problem sa sastojcima u kremama za sunčanje

Proizvodi za zaštitu od sunca namijenjeni su za nanošenje na tijelo svaki dan, cijeli život. Tvrtke koje proizvode i prodaju sastojke i proizvode za zaštitu od sunca trebale bi ih temeljito testirati na moguće kratkoročne i dugoročne učinke na naše zdravlje. To uključuje ispitivanje toksičnosti na iritaciju i alergije na koži, kao i testiranje na apsorpciju kože i mogućnost izazivanja raka, poremećaja hormonskog sustava i nanošenja štete tijekom njihovog djelovanja.

U siječnju 2020. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) koja kreme za sunčanje klasificira kao lijekove (za razliku od EU koja ih svrstava u kozmetiku) objavila je sažetak o kliničkom ispitivanju koje se bavilo apsorpcijom krema za sunčanje. U sažetku se navodi da "postoje dokazi da se neki aktivni sastojci kreme za sunčanje mogu apsorbirati. No, činjenica da se sastojak apsorbira kroz kožu i u tijelo ne znači da sastojak nije siguran." Stoga odabir kreme za sunčanje nije tako jednostavan da možeš zgrabiti bilo koju bočicu s police ili naručiti online bilo kakav proizvod. Nemaju svi sastojci za zaštitu od sunca iste prednosti, rizike ili upute, posebno jer se američka i europska regulativa oko klasifikacije sastojaka u kremama bitno razlikuje! Zapravo, neki sastojci mogu spriječiti opekline, ali ne i starenje, dok se drugi općenito smatraju sigurnima za ljude, ali ne i za okoliš.

Kako tvoja koža zna što je najbolje za nju?

Kako bi sama odabrala najbolje proizvode za svoju kožu donosimo ti pregled svih odobrenih i zabranjenih sastojke diljem svijeta. Zapamti: većina formulacija sastoji se od najmanje dva sastojka UV filtera. Godine 2019., kada je FDA uprava za hranu i lijekove – agencija koja upravlja sigurnošću krema za sunčanje – predložila najnovija ažuriranja propisa o zaštiti od sunca, otkrila je da se samo dva sastojka, cink oksid i titanov dioksid, mogu klasificirati kao sigurna i učinkovita, na temelju trenutno dostupnih informacija. No, u protekloj godini, brojne nove studije izazvale su zabrinutost u vezi s učincima na endokrine poremećaje iz tri druga sastojka: homosalata, avobenzona i oksibenzona.

Europska komisija je, pak, u 2021. objavila preliminarna mišljenja o sigurnosti tri organska UV filtera, oksibenzona, homosalata i oktokrilena. Utvrđeno je da razine dva od njih tri nisu sigurne u količinama u kojima se trenutno koriste te je predložila granicu koncentracije od 2,2 % za oksibenzon i 1,4 % za homosalat. Američkim proizvođačima krema za sunčanje zakonski je dopušteno koristiti ove dvije kemikalije u koncentracijama do 6 odnosno 15 posto, a stotine krema za sunčanje proizvedenih u SAD-u koriste ih u koncentracijama koje daleko premašuju preporuke Europske komisije!



Sastojci oksibenzon, oktinoksat, oktisalat, oktokrilen, homosalat i avobenzon sustavno se apsorbiraju u tijelo nakon jedne upotrebe (Matta 2019, Matta 2020), prema studijama koje je objavila FDA, a koje su također otkrile da se mogu otkriti na koži i u krvi tjednima nakon što se više ne koriste (Matta 2020). Prethodne studije otkrile su mnoge sastojke za zaštitu od sunca u uzorcima majčinog mlijeka i urina (Schlumpf 2008, Schlumpf 2010). Osim toga, korisnici krema za sunčanje mogu udahnuti sastojke u sprejevima za sunčanje i unijeti neke od sastojaka koje nanose na svoje usne, tako da sastojci ne smiju biti štetni za pluća ili unutarnje organe. Ova stalna izloženost kemikalijama za zaštitu od sunca izaziva zabrinutost, posebno zato što nema dovoljno podataka o sigurnosti za većinu sastojaka. Još više smo zabrinuti zbog sastojaka kao što je oksibenzon, koji se brojnim studijama povezuje s poremećajem hormona.

Znanost o toksičnosti sastojaka

Najzabrinjavajući aktivni sastojak za zaštitu od sunca je oksibenzon, prema javno dostupnim znanstvenim istraživanjima. Lako se apsorbira kroz kožu (Matta 2020), a Centri za kontrolu i prevenciju bolesti otkrili su ga u gotovo svih Amerikanaca, s višim razinama u onih koji su prijavili korištenje kreme za sunčanje (Zamoiski 2016). Oksibenzon uzrokuje alergijske kožne reakcije (Rodriguez 2006.), ponaša se kao endokrini disruptor u mnogim studijama (Ghazipura 2017.) i potencijalno je više štetan za djecu (FDA 2019.).

U procjeni podataka o izloženosti djece ovom sastojku istraživači su otkrili da su dječaci adolescenti s višim razinama oksibenzona imali značajno niže razine ukupnog testosterona (Scinicariello 2016.). Tri druge studije izvijestile su o statistički značajnim vezama između izloženosti oksibenzonu tijekom trudnoće i ishoda poroda. Izloženost žena oksibenzonu i srodnim kemikalijama povezana je s povećanim rizikom od endometrioze (Kunisue 2012). Četiri studije objavljene 2020., podupiru prethodne nalaze da oksibenzon povećati rizik od raka dojke i endometrioze!

Nedavno je Europska komisija utvrdila da su trenutne razine izloženosti ljudi oksibenzonu nesigurne i predložila je ograničenje njegove koncentracije od 2,2 posto (SCCS 2020) – niže od dopuštene razine u kremama za sunčanje u SAD-u, koja iznosi do 6 posto. Nekoliko zemalja zabranjuje prodaju krema za sunčanje koje sadrže ovaj sastojak, jer može biti štetan za vodeni svijet.



Oktinoksat (oktil metoksicinamat). Oktinoksat je organski UV filter. Lako se upija u kožu i nastavlja se apsorbirati nakon nanošenja kreme za sunčanje. U krvi je pronađen 16 puta iznad sigurnosnog praga FDA (Matta 2020.). Studije su pokazale da ima hormonske učinke na metabolički sustav i utječe na proizvodnju hormona štitnjače (Seidlova-Wuttke 2006), a također može uzrokovati alergijske reakcije nakon izlaganja ultraljubičastom svjetlu (Rodriguez 2006). Također, neke zemlje u svijetu zabranile su prodaju krema za sunčanje s oktinoksatom, jer mogu biti štetne za koralje i vodeni svijet.

Homosalat je organski UV filter koji se široko koristi u kremama za sunčanje u SAD-u. Utvrđeno je da prodire u kožu, remeti hormone i proizvodi toksične nusprodukte razgradnje tijekom vremena! Nedavno je Europska komisija upozorila da homosalat nije siguran za korištenje u koncentracijama do 10 % i preporučila maksimalnu koncentraciju od 1,4 % zbog zabrinutosti za potencijalne endokrine poremećaje (SCCS 2020). FDA, pak, dopušta američkim proizvođačima krema za sunčanje da je koriste u koncentracijama do 15 posto.

Oktizalat. Također je organski UV filter, a lako se apsorbira kroz kožu na razinama 10 puta većim od 0,5 nanograma po mililitru, što je FDA granica za sustavnu izloženost. Ta granica je maksimalna koncentracija koja se može naći u krvi prije nego što postane potencijalni zdravstveni problem. Neke su studije pokazale da je ova kemikalija povezana s alergijskim kontaktnim dermatitisom (Singh 2007). Analiza visokopropusnih testova probira od strane Agencije za zaštitu okoliša sugerira da oktizalat može imati endokrine učinke, slabo se vežući na receptor estrogena.

Oktokrilen. Lako se apsorbira kroz kožu na razinama koje su oko 14 puta veće od FDA granice za sistemsku izloženost (Matta 2020), ali FDA sugerira da nema dovoljno podataka o tome može li se klasificirati kao siguran i učinkovit. Neke su studije otkrile da oktokrilen uzrokuje relativno visoke stope kožnih alergija (Bryden 2006). Povezan je s toksičnošću u vodi, pa može izazvati štetu koraljima. Iako postoje dokazi da oktokrilen remeti endokrini sustav, trenutne koncentracije do 10 posto smatraju se sigurnima.

Avobenzon. Ovaj široko korišten organski filtar pruža zaštitu od UVA zraka i često se koristi s drugim organskim aktivnim sastojcima u proizvodima širokog spektra zaštite od sunca. Budući da nije stabilan, mora biti uparen s drugim sastojcima koji djeluju kao stabilizatori kako bi spriječili njegovo razbijanje na suncu. Produkti razgradnje avobenzona mogu uzrokovati alergijske reakcije (Nash 2014). Avobenzon može poremetiti endokrini sustav i pokazalo se da blokira učinke testosterona u staničnim studijama (Klopčić 2017). U jednoj studiji, avobenzon je otkriven u uzorcima seruma na razinama devet puta iznad granične vrijednosti za sustavnu izloženost FDA (Matta 2020).

Titanov dioksid i cink oksid. Mineralne kreme za sunčanje izrađene su od titanovog dioksida i cinkovog oksida, obično u obliku nanočestica. I FDA i Europska komisija klasificiraju ih kao sigurne i učinkovite. Dokazi upućuju na to da malo čestica cinka ili titana prodire u kožu kako bi dospjelo do živih tkiva (Gulson, 2012., Sadrieh 2010.). No, Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificira titanov dioksid kao mogući karcinogen za ljude zbog mogućnosti izlaganja udisanjem. Zbog toga su zabrinjavajuće formulacije u prahu ili sprejevi koje sadrže titanov dioksid. Cinkov oksid također izaziva probleme udisanja kada se koristi u spreju i proizvodima u prahu. Općenito, mineralne kreme za sunčanje imaju bolju ocjenu od kemijskih krema za sunčanje. No, važno je da proizvođači koriste oblike minerala obloženih inertnim kemikalijama kako bi smanjili njihovu fotoaktivnost. Kako bi se smanjili rizici za korisnike krema za sunčanje i povećala zaštita ovih proizvoda od sunca, EWG podržava strože smjernice i ograničenja cinka i titana u kremama za sunčanje.

Ostali aktivni sastojci

Mexoryl SX, neuobičajeni aktivni sastojak u kremama za sunčanje u SAD-u, nudi snažnu UVA zaštitu. Analiza FDA-e pokazala je da nema dovoljno podataka da bi se sastojak klasificirao kao siguran i učinkovit, premda istraživanja ne pružaju dokaze o poremećaju hormona i kožnim alergijama.

Aminobenzojeva kiselina, ili PABA, i trolamin salicilat aktivni su sastojci koji se više ne koriste u kremama za sunčanje u SAD-u. U prijedlogu FDA-e iz 2019. zaključeno je da rizici ovih kemikalija nadmašuju njihove koristi i predloženo je njihovo klasificiranje kao nesigurnih.

Kreme za sunčanje iz dm-ove Sundance linije ne sadrže umjetna bojila, parabene ni parafine, vrlo lako se razmazuju i dobro upijaju u kožu, a unutar linije možeš pronaći čak i Pro Climate i veganske preparate za zaštitu od sunca za lice i tijelo što je dodatni plus jer osim što štite tvoje zdravlje, štite i naš okoliš. Ovog ljeta odluči se za Sundance zaštitu od sunca i budi zdrava, vesela i ono najvažnije - sigurna i bezbrižna na suncu!

Posjeti missZDRAVA.hr