Rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest u žena te se smatra da će jedna od osam žena tijekom života oboljeti od raka dojke. Danas se sve češće otkriva u populaciji radno sposobnih žena i u nastavku možete pročitati preporuke vezane za usklađivanje liječenja i zaposlenja tijekom liječenja raka dojke. 

U trenutku postavljanja dijagnoze ranog raka dojke, čak i prije početka liječenja, spoznaja o mogućem obolijevanju od zloćudne bolesti može značajno utjecati na život. Osjećaj neizvjesnosti može imati posljedice na psihološko funkcioniranje. Iako radiološke i laboratorijske dijagnostičke pretrage ne zahtijevaju posebne pripreme i fizički nisu zahtjevne, neke pretrage poput biopsije tkiva - pretrage uzimanja komadića tkiva dojke, zahtijevaju  izbjegavanje težih tjelesnih napora nakon provođenja istih. 

Kirurško liječenje uglavnom podrazumijeva planirane hladne zahvate, a posljedice će ovisiti o tome koliko se tkiva dojke odstranjuje te radi li se rekonstrukcija dojke i drugi pripadajući postupci, kao i o vrsti kirurškog zahvata.

Sustavno liječenje se provodi ambulantno te različite osobe drugačije podnose isti kemoterapijski protokol. Također, ista osoba će svaki ciklus kemoterapije proživjeti drugačije, stoga nije moguće dati opću procjenu radne sposobnosti tijekom primanja kemoterapije. Većina ipak fizički dobro podnosi kemoterapijsko liječenje, a žale se na teže emotivno stanje i promjene raspoloženja. Uz kemoterapiju, bolesnice koje inzistiraju mogu raditi, no s odlukom o nastavku radnih aktivnosti ipak treba pričekati nakon provjere kako podnose prvi ciklus. Tijekom ovog tipa liječenja potreban je naročiti oprez bolesnica zbog povećane sklonosti infekcijama, osobito prvih 14 dana po primijenjenom ciklusu kemoterapije. Osobe čiji posao zahtijeva bliske kontakte s drugim ljudima, teži fizički rad ili poslove gdje postoji mogućnost ozljeđivanja, trebaju biti vrlo oprezne i prilagoditi se situaciji (zaštitna maska, sigurna udaljenost u komunikaciji, izbjegavanje zatvorenih prostora s puno osoba, redoviti dnevni odmori, redovita ishrana, konzumiranje dovoljne količine tekućine, izbjegavanje mogućih ozljeda) i dobro procijeniti nužnost odlaska na posao. U svakodnevnoj praksi vidljiv je trend nastojanja održavanja kontinuiteta rada, pogotovo kod visokoobrazovanih ljudi. Općenito je stav izabranih obiteljskih liječnika, zaposlenika i poslodavaca da se bude na bolovanju tijekom primanja terapija. 

Radioterapijsko liječenje provodi se nakon kemoterapijskog liječenja. Većina nuspojava kemoterapije je do tada obično prestala. Čitava procedura zračenje traje vrlo kratko (nekoliko minuta), provodi se radnim danom, uz pauze vikendom, tijekom 4-5 tjedana. U osoba koje žele, tijekom zračenja se može normalno raditi, a vrijeme samog zračenja prilagoditi radnom vremenu (na primjer u poslijepodnevnim satima). Nuspojave su u većini slučajeva podnošljive i mogu se dobro kontrolirati, iako je opći stav oboljelih da zračenje značajno utječe na svakodnevno funkcioniranje. 

Hormonska terapija se uzima u obliku tableta tijekom dužeg razdoblja (5-10 godina). Činjenica da se uzima tako dugo, govori o njihovoj relativno dobroj podnošljivosti uz normalno funkcioniranje tijekom perioda liječenja, no mogu se javiti nuspojave koje mogu utjecati na kvalitetu života bolesnica poput napadaja crvenila i vrućine, bolova u mišićima i zglobovima, mučnine i manjka energije i fizičke slabosti. Tegobe se u većine tijekom nekoliko mjeseci postupno smanjuju, ali u dijelu bolesnica predstavljaju trajan problem koji zahtijeva intervenciju poput promjene ili prestanka uzimanja lijeka, ali i promjene načina života što može značajnije utjecati na radnu sposobnost, osobito na radnim mjestima gdje se traži manualna spretnost ili snaga. 

Cilj liječenja metastatskog raka dojke je produženje života i poboljšanje kvalitete života. U slučajevima bolesnica koje imaju dugotrajno dobru kontrolu bolesti i žele se vratiti na radno mjesto bitna je individualna procjena cjelokupnog stanja i karakteristika radnog mjesta i donošenje sukladne odluke mogućnosti nastavljanja radnog odnosa.

Literatura:

1. GLOBOCAN 2020: New global cancer data. https://www.uicc.org/news/globocan-2020-new-global-cancer-data (Accessed on November 24, 2021).
2. Šeparović R., Silovski T., Šeparović T., Silovski H. Novotvorine MKB C00-D48. U: Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. (Spomenka Mesić i suradnici), Zagreb, 2016., ISBN 978-953-176-749-1. 
3. Vandraas K, Falk RS, Bøhn SKH, Kiserud C, Lie HC, Smedsland SK, Ewertz M, Dahl S, Brekke M, Reinertsen KV. Work ability 8 years after breast cancer: exploring the role of social support in a nation-wide survey. Breast Cancer Res Treat. 2022 Jun;193(3):685-694. doi: 10.1007/s10549-022-06599-z. 
4. Musti MA, Collina N, Stivanello E, Bonfiglioli R, Giordani S, Morelli C, Pandolfi P. Perceived work ability at return to work in women treated for breast cancer: a questionnaire-based study. Med Lav. 2018 Dec 20;109(6):407-419. doi: 10.23749/mdl.v110i6.7241. 
5. Ahn E, Cho J et al. Impact of breast cancer diagnosis and treatment on work-related life and factors affecting them. Breast Cancer Res Treat 2009;116:609-16. 
6. Balak F, Roelen CA. Return to work after early-stage breast cancer: a cohort study into the effects of treatment and cancer-related symptoms. J Occup Rehabil 2008;18:267-72
7. Bradley CJ, Neumark D. Short-term effects of breast cancer on labor market attachment: results from a longitudinal study. J Health Econ 2005;24:137-60. 

ONC - DM7 - 11/8/2022 - HR2208114753

Sponzorirani sadržaj, missMIND za Novartis. Novartis Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, tel. 01 6274 220, fax. 01 6274 255, novartis.hrvatska@novartis.com