Prvi put zabilježene promjene u mozgu osoba s migrenom

Pexels Migrene u Hrvatskoj ima svaka deseta osoba
Otkriće američkih znanstvenika mogao bi biti veliki korak u razvijanju personaliziranih načina dijagnostike i liječenja migrene
Vidi originalni članak

Prema podacima Američke zaklade za migrenu, u svijetu od kronične migrene pati oko 148 milijuna ljudi. Udruga Migrena Hrvatska procjenjuje da se s migrenom u Hrvatskoj nosi svaka 10. osoba. Radi se o čestom stanju o kojem se ne zna mnogo, a novo istraživanje moglo bi rasvijetliti uzroke kako do migrene dolazi. "Kod ljudi s kroničnom migrenom i epizodnom migrenom bez aure postoje značajne promjene u perivaskularnim prostorima moždane regije koja se naziva centrum semiovale", rekao je koautor istraživanja Wilson Xu, doktor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Keck i dodao: "Ove promjene nikada prije nisu bile zabilježene".  

Perivaskularni prostori su prostori ispunjeni tekućinom koji okružuju krvne žile u mozgu. Najčešće su smješteni u bazalnim ganglijima i bijeloj tvari velikog mozga te duž optičkog trakta. Na perivaskularne prostore utječe nekoliko čimbenika, uključujući abnormalnosti na krvno-moždanoj barijeri i upale. Povećani perivaskularni prostori mogu biti znak bolesti malih krvnih žila. "Perivaskularni prostori dio su sustava za čišćenje tekućine u mozgu", rekao je Xu. "Proučavanje njihovog doprinosa migreni moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo složenost načina na koji se migrene javljaju", dodao je. 

Xu i kolege žele utvrditi povezanost između migrene i povećanih perivaskularnih prostora, a za istraživanje su koristili ultra-high-field 7T MRI za usporedbu strukturnih mikrovaskularnih promjena kod različitih tipova migrene. "Budući da 7T MRI može stvoriti slike mozga puno veće rezolucije i bolje kvalitete od drugih vrsta MRI-a, može se koristiti za demonstraciju mnogo manjih promjena koje se događaju u moždanom tkivu nakon migrene", pojasnio je koautor istraživanja. 

U istraživanju je sudjelovalo 10 osoba s kroničnom migrenom, 10 s epizodnom migrenom bez aure i pet zdravih kontrolnih ispitanika iste dobi kao ispitanici s migrenom. Svi ispitanici su bili između 25 i 60 godina. Pacijenti s očitim kognitivnim oštećenjem, tumorom mozga, prethodnom intrakranijalnom operacijom, kontraindikacijama za magnetsku rezonancu i klaustrofobijom nisu bili uključeni u istraživanje. 

Znanstvenici su također prikupili kliničke podatke kao što su trajanje i ozbiljnost bolesti, simptomi u vrijeme snimanja, prisutnost aure i strana na kojoj je glavobolja prisutna. Statistička analiza pokazala je da je broj proširenih perivaskularnih prostora u centrum semiovale regiji značajno veći kod osoba s migrenom u usporedbi sa zdravom kontrolnom grupom. 

Međutim, nije poznato utječu li takve promjene na razvoj migrene ili su posljedica migrene. Istraživanje s većim brojem slučajeva i longitudinalnim praćenjem bolje će utvrditi odnos između strukturnih promjena i razvoja te vrste migrene. "Rezultati našeg istraživanja mogli bi potaknuti buduće, veće istraživanje za nastavak proučavanja kako promjene u mikroskopskim moždanim žilama i opskrbi krvlju doprinose različitim tipovima migrene", rekao je Xu. "S vremenom bi nam to moglo pomoći da razvijemo nove, personalizirane načine dijagnosticiranja i liječenja migrene", zaključio je. 
 

Ne sprječava se spavanjem Razbijamo najpoznatije mitove o liječenju migrene

Posjeti missZDRAVA.hr