Analitičari smatraju da je to zbog mediteranske prehrane bogate voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Također i zbog brojnih sunčanih dana i ugodne klime, zahvaljujući kojima stanovnici provode više vremena na otvorenome baveći se fizičkim aktivnostima.

"U mediteranskim zemljama držimo puno i do društvenog života pa izlazimo češće van nego ljudi u nordijskim zemljama, koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku“, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.

Italija, gdje ljudi žive u prosjeku 83,8 godina, i Malta, s očekivanom dobi od 83,6 godina, nalaze se na drugom i trećem mjestu.

Prosjek Europske unije je 81,5 godina.

U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina.

Manja životna dob je u Poljskoj, Slovačkoj, Litvi, Mađarskoj, Rumunjskoj i Letoniji, a na začelju je Bugarska, gdje život u prosjeku traje 75,8 godina.

Analitičari u Španjolskoj smatraju da na višu životnu dob Španjolaca utječe i što piju manje teških alkoholnih pića, što imaju solidno javno zdravstvo, nisu imali ratove desetljećima i što se ondje politikama nastoji smanjiti broj nesreća u prometu.

najzdravija dijeta Mediteranska dijeta: Glavna načela i primjer jelovnika