Kroz razne radionice, stručna predavanja i edukacijske panele, okupljeni su više mogli saznati o bolestima lipedem, limfedem i rak dojke i dobiti odgovore na ponekad neizrečena pitanja. 

“Cilj projekta je da pobudimo u javnosti i znanstvenim institucijama brigu o lipedemu i limfedemu te raku dojke. Lipedem i limfedem su malo poznati javnosti i želimo to kroz paneliste, zdravstvenu struku i ljude koji su se okupili, od oboljelih i onih koji su se susreli kroz svoju obitelj s tim izazovima, približiti i jednog dana osigurati zdravstvenu skrb kroz zdravstveno osiguranje”, rekao je direktor Bauerfeind Hrvatska Slobodan Brezak. Tvrtka Bauerfeind aktivno se zalaže da se kompresivna pomagala uvrste na listu HZZO-a kako bi bila dostupna svima kojima su potrebna.

Prema procjenama, lipedem pogađa do 11 % žena, dok limfedem zahvaća oko 2 %. Osim toga, nakon liječenja raka dojke sekundarni limfedem razvije 20–40 % žena. Limfedem je kronična bolest limfnog sustava pri kojoj se limfa zadržava u tkivu, što uzrokuje oticanje. Lipedem, s druge strane, predstavlja kroničnu bolest masnog tkiva obilježenu patološkim povećanjem masnih stanica, koje su često bolne na dodir. 

Na svom je predavanju, a kasnije i panelu, govorio je dr. med. (TU München) Mirko Dozan, dr. med., licencirani specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije. Iako se pacijenticama lipedem i limfedem prikazuju kao kronične, progresivne i neizlječive, dr. Dozan je naglasio da ima pomoći - bilo u obliku konzervativnih terapija (primjerice kompresivna odjeća, limfna drenaža) ili kirurških zahvata (primjerice liposukcija).

“Ima pacijentica koje dosta dugo i dosta dobro mogu živjeti na konzervativnoj terapiji, dok neke neće postići rezultate s njom. Kirurška terapija lipedema je dobro izvediva, ali je radi jako mali broj liječnika u Hrvatskoj. Lipedem kao bolest se ne može prevenirati -  može se prevenirati eventualno neko drastičnije pogoršanje”, objasnio je. 

Naglasio je i važnost multidisciplinarnog pristupa, što uključuje liječnike, fizioterapeute, nutricioniste i trenere. To su potvrdile i izv. prof. dr. sc. Ana Poljičanin, dr.med., specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije, prim. Stanislava Laginja, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije, dr. sc. Mateja Znika, magistrica fizioterapije.  Liječnice su naglasile da je kompresivna odjeća temelj terapije, ali da su važne i edukacija, njega kože, pravilna prehrana te tjelovježba poput hodanja, veslanja, tai chija, pilatesa, joge i nordijskog hodanja. Naravno, svaki taj segment mora biti prilagođen svakoj pacijentici individualno, jer nisu svačije potrebe iste.  

“Vrijeme prije operativnog zahvata i bavljenje konzervativnom terapijom je ključno jer omogućavaju promjenu stila života i kvalitetnu brigu o sebi. Tako smo sigurni da će pacijenti i nakon operativnog zahvata nastaviti sa zdravim životnim navikama”, rekla je prof. Poljičanin. 

Također je važna prevencija, ali i dobra procjena stanja, kao i rana dijagnoza ukoliko dođe do razvoja bolesti.  

"Kad limfedem ide iz drugog u treći stadij, tada već ima jako puno komplikacija. Tada je njega kože izrazito bitna jer će koža početi pucati, počet će se raditi rane, a te rane će napredovati i onda imamo jedno stanje koje je vrlo komplicirane i teško za liječiti", napomenula je prim. Laginja, dodajući da je ove bolesti ponekad teško prepoznati dok su još u prvom stupnju, ali da postoje mnoge metode kojima se nastoji dijagnosticirati bolest kada baš i nije vidljiva oku – od bioimpedancije do ultrazvuka. 

Na jednoj od radionica je Ivana, Bauerfeindova pacijentica, podijelila svoju priču. Dijagnozu lipedema je dobila u 40. Godini te je u početku išla na konzervativnu terapiju kod fizioterapeutkinje koja joj je savjetovala da nosi kompresivnu odjeću. No, ta se ideja nije svidjela Ivani, jer je mislila da će ju ona sputavati u svakodnevnom životu. Jedini izlaz, rekla je, vidjela je u operaciji, prije koje joj je liječnik također preporučio kompresivnu odjeću. No, ni tada ju nije nosila. 

Ipak, nakon operacije se to promijenilo. “Morala sam prihvatit kompresivnu odjeću i zapravo sam se jako brzo naviknula na nju. Sada kada se bavim sportom, osjećam veliko olakšanje zbog kompresivne odjeće - manje bolova i veću pokretljivost. Napokon sam ponovno krenula i na planinarenje, što mi je kompresija, uz operaciju, omogućila. Nosite kompresiju jer će to uistinu poboljšati vašu kvalitetu života i shvatite to kao vašu novu kožu”, rekla je Ivana. 

Ivani, kao i mnogim drugim pacijenticama, pomogla je Bauerfeindova linija kompresijske odjeće VenoTrain Curaflow. “Riječ je o kompresivnoj odjeći koja se radi kao isključivo individualno pomagalo, a postala je standard moderne kompresije. Kada odjeća savršeno pristaje osigurava se medicinski precizan pritisak na svaki dio ekstremiteta da bi pacijenti dobili osjećaj masaže limfne drenaže, ali i smanjenje samog ekstremiteta te da bi se olakšalo svakodnevno funkcioniranje pacijenta uz dugoročno sprječavanje progresije bolesti”, objasnila je Martina Blažina Modrić, voditeljica programa za kompresivnu terapiju (Program Manager Compression Therapy) u tvrtki Bauerfeind. 

Svoja predavanja o raku dojke i limfedemu imale su još i dr.sc. Ivana Domljanović, specijalist za nanotehnologiju, onkologiju i dijagnostiku te doc. dr. sc. Vesna Ramljak, specijalist za kliničku citologiju. Njima su se na panel diskusiji pridružili i dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, redovita profesorica razvojne psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te dr.med. Natko Beck, specijalist radiologije. 

Dr. Domljanović je naglasila važnost holističkog pristupa u liječenju raka dojke. "Kada se dogodi dijagnoza, pacijenti se prebace u način preživljavanja i tijekom terapije dosta je stresa na tijelo i psihu. Nakon terapije, um ostaje u stanju pripravnosti, što nije dobro. Do 60 % žene koje završe terapiju imaju kroničan umor, poremećaj sna te kognitivnih poteškoća. To nije neuspjeh terapije, već indikacija da organizam nije u ravnoteži i da se treba raditi na tome, a tu dolazi holistički pristup. Pacijente gledamo kroz cjelinu – njihova tijela, umove i živote. To nije alternativna medicina kao što mnogi misle", naglasila je.

Radionicu je imala i Nina Martina Korbar, sudionica RTL-ova showa Život na vagi, koja se i sama suočava s lipedemom, a naglasila je važnost tjelovježbe jer ona poboljšava limfnu cirkulaciju, smanjuje tegobe i poboljšava kvalitetu života. Na kraju je vizažistica Marija Butković, radionicom šminkanja Marra Atelier pomogla ženama da se osjećaju lijepo i podržano, unatoč raznim izazovima s kojima se susreću. 

Projekt “Ja sam fajterica” podržale su i voditeljice Marijana Batinić i Doris Pinčić Guberović, koje su ujedno bile i moderatorice panela. “Ove žene svaki dan pokazuju što znači hrabrost, snaga i neposustajanje. Ovaj događaj posvećen je upravo ženama koje se suočavaju sa izazovima lipedema, limfedema i raka dojke, ali i svima koji ih podržavaju na tom putu”, rekla je Batinić.