Popularni estetski zahvat pod povećalom: Ultrazvuk otkriva opasne komplikacije dermalnih filera
Prema podacima Američkog društva plastičnih kirurga, u Sjedinjenim je Državama 2024. godine izvedeno više od 5,3 milijuna tretmana hijaluronskim filerima, što ilustrira razmjere njihove popularnosti.
No, liječnici upozoravaju da fileri nisu bez rizika. Najozbiljnija je komplikacija vaskularna okluzija – poremećaj protoka krvi u arterijama lica koji nastaje kada materijal za punjenje dospije u krvnu žilu ili je pritisne izvana. Posljedice takvog poremećaja mogu uključivati oštećenje kože, trajne deformacije, pa čak i gubitak vida zbog povezanosti žila lica sa sustavom koji opskrbljuje oko i mozak.
Kako ranije otkriti okluziju
Na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike (RSNA) u Chicagu početkom prosinca predstavljena je studija koja upućuje na važnu ulogu ultrazvuka u ranom otkrivanju vaskularnih komplikacija nakon primjene filera. Istraživački tim, predvođen dr. Rosom Marijom Silveirom Sigrist sa Sveučilišta u São Paulu, proučio je ultrazvučne nalaze stotinu pacijenata koji su se javili zbog sumnje na neželjene događaje nakon aplikacije filera.
Podaci prikupljeni u četiri radiološka, jednom dermatološkom i jednom plastičnokirurškom centru pokazali su da je kod 42 posto pacijenata ultrazvuk otkrio izostanak protoka u perforatornim žilama lica, dok je kod 35 posto problem zabilježen u većim krvnim žilama. Najizraženije promjene uočene su kod pacijenata kod kojih je bila zahvaćena lateralna nosna arterija, a upravo je to područje prepoznato kao najrizičnije zbog složene vaskularne mreže i povezanosti s očnim žilama.
Dr. Sigrist upozorava da posljedice vaskularne okluzije mogu biti teške ako se na vrijeme ne prepoznaju. ”U situacijama u kojima se protok ne može jasno utvrditi kliničkim pregledom, ultrazvuk omogućuje da se mjesto problema identificira ranije i preciznije“, istaknula je. Takav pristup omogućuje liječnicima ciljano unošenje hijaluronidaze, enzima koji razgrađuje hijaluronsku kiselinu.
Rizična područja lica i važnost preciznosti
Anatomija lica, osobito područje oko nosa, dodatno komplicira primjenu filera. Krvne žile tog područja povezuju se i s vanjskim i s unutarnjim karotidnim sustavom, pa poremećaj protoka može dovesti do posljedica koje sežu izvan područja primjene. Nekroza kože, oštećenje vida, a rijetko i moždani udar navode se kao potencijalne komplikacije nepravilno apliciranih filera.
Zbog toga dio stručnjaka smatra da bi ultrazvučno mapiranje krvnih žila prije postupka moglo postati važan dio pripreme zahvata. Time se, ističu, smanjuje vjerojatnost da filer dospije u područja s povećanim rizikom, a cijeli postupak postaje sigurniji.
Ultrazvuk kao alat za precizniju aplikaciju
U kliničkoj se praksi komplikacije najčešće liječe hijaluronidazom, no bez vizualnog prikaza protoka krvi liječnik mora procijeniti gdje bi se okluzija mogla nalaziti. Prema nalazima studije, ultrazvuk omogućuje precizno praćenje povratka perfuzije nakon primjene lijeka i smanjuje potrebu za višestrukim aplikacijama. Time se ubrzava oporavak i smanjuje rizik od dodatnog oštećenja tkiva.
Ultrazvučni kriteriji dobro su definirani za velike krvne žile, no vaskularna mreža lica izrazito je varijabilna od osobe do osobe. Autori studije stoga smatraju da je potrebno razviti standardizirani pristup prepoznavanju i interpretaciji ultrazvučnih znakova komplikacija izazvanih filerima. Takav okvir, navode, mogao bi pomoći radiolozima i estetskim liječnicima u pravodobnoj dijagnostici i liječenju.
Preporuka stručnjaka: sigurnost je prioritet
Rezultati istraživanja odjeknuli su i u međunarodnim medijima, koji prenose poruku da sve popularniji estetski zahvati zahtijevaju i unaprijeđene dijagnostičke alate. Prema mišljenju stručnjaka, važnost ultrazvuka ogleda se i u tome što omogućuje kvalitetniju edukaciju injektora i bolju pripremu pacijenata prije zahvata. Primjerice, američki portal Diagnostic Imaging koji se bavi radiologijom prenosi da je studija pokazala da je 42 posto slučajeva imalo odsutnost protoka u perforatornim žilama i da ultrazvuk može pomoći u preciznom lociranju okluzija. Autori naglašavaju da kombinacija odgovarajuće edukacije, poznavanja anatomije lica i upotrebe ultrazvuka može značajno smanjiti broj ozbiljnih komplikacija.
Zaključuju da bi estetski zahvati, bez obzira na njihovu popularnost, trebali ostati u domeni medicinskih stručnjaka i podvrgnuti istim sigurnosnim standardima kao i drugi medicinski postupci.
Situacija u Hrvatskoj
Iako se u Hrvatskoj ne vode službene javno dostupne statistike o broju provedenih tretmana dermalnim filerima, iskustva estetskih liječnika i dostupni medijski izvještaji upućuju na to da je riječ o jednom od najtraženijih zahvata u privatnim dermatološkim i estetskim ordinacijama. Stručnjaci koji rade u većim urbanim središtima, ponajprije u Zagrebu, navode da su fileri postali dio uobičajene ponude i da ih pacijenti biraju podjednako često kao i botulinum toksin, a u nekim klinikama čak i češće. Hrvatski mediji prenose izjave estetskih kirurga prema kojima su fileri za povećanje usnica, popunjavanje bora i konturiranje lica među najpopularnijim zahvatima u zemlji, što potvrđuje trendove primjetne i na europskom tržištu.
Iako konkretne brojke za Hrvatsku nedostaju, u međunarodnim se izvještajima navodi da su tretmani hijaluronskim filerima drugi najčešće izvođeni nekirurški estetski zahvat u svijetu, odmah nakon botoksa. Europsko tržište estetske medicine bilježi stabilan rast, a potražnja za neinvazivnim postupcima, uključujući dermalne filere, kontinuirano se povećava. Usporedbe koje rade pojedini međunarodni portali pokazuju da je Hrvatska po popularnosti ovakvih tretmana usporediva s drugim europskim zemljama, uz primjetan rast broja poliklinika koje ih nude i sve veći broj pacijenata koji se odlučuju za filere kao dio estetske njege lica.
Drugim riječima, iako ne postoje precizni nacionalni podaci, dostupne procjene i praksa iz ordinacija jasno pokazuju da su dermalni fileri u Hrvatskoj široko prihvaćeni i vrlo često korišteni, u skladu s globalnim trendovima estetske industrije.
Neke edukacijske ponude u Hrvatskoj obučavaju liječnike kako koristiti ultrazvuk lica u estetske svrhe — uključujući i aplikaciju injekcija pod ultrazvučnom kontrolom. To znači da se ideja o UZV-vođenim zahvatima polako uvodi u kliničku praksu, ali još nije općeprihvaćeni standard.