Pomažu li naočale protiv plavog svjetla doista kod umora očiju? Nije 'krivo' samo svjetlo...
Naočale koje filtriraju plavo svjetlo danas se lako mogu kupiti u hrvatskim optikama i internetskim trgovinama, a modeli bez dioptrije dostupni su već za nekoliko desetaka eura. Namijenjene su uglavnom ljudima koji mnogo vremena provode pred računalima i mobitelima, no znanstvena istraživanja zasad ne potvrđuju da značajno smanjuju zamor očiju ili ih štite od štetnog djelovanja zaslona.
Umorne i suhe oči, peckanje, povremeno zamućen vid ili glavobolja poznati su gotovo svakome tko radni dan provodi pred računalom. Upravo zbog takvih tegoba posljednjih su godina popularne postale naočale s filtrom plavog svjetla, i to ne samo među ljudima koji inače nose naočale zbog dioptrije.
Takve naočale u Hrvatskoj se mogu kupiti u optikama, trgovinama i putem interneta. Jednostavniji modeli bez dioptrije stoje otprilike 15 do 20 eura, velik dio ponude kreće se između 30 i 60 eura, a skuplji modeli mogu koštati više od stotinu eura. Plavi filtar može se dodati i dioptrijskim lećama, pri čemu cijena ovisi o vrsti leće, dioptriji i drugim premazima.
No činjenica da su lako dostupne i da se dobro prodaju ne znači nužno da čine ono što se od njih očekuje.
Zašto se oči umaraju nakon gledanja u ekran?
Digitalni zamor očiju, poznat i kao računalni vidni sindrom, vrlo je čest problem. Nakon višesatnog rada pred zaslonom mogu se javiti umor, suhoća i pečenje očiju, zamućen vid, glavobolja te bolovi u vratu i ramenima.
Koliko su takve tegobe raširene pokazala je velika metaanaliza objavljena u veljači ove godine u časopisu Journal of Global Health. Fan Song i suradnici sa School of Optometry Hong Kong Polytechnic University analizirali su 63 istraživanja i utvrdili da simptome zamora očiju ima u prosjeku oko polovice ispitanika. Među zaposlenicima koji rade za računalom taj je udio iznosio 77 posto, a dulje vrijeme provedeno pred ekranom pokazalo se jednim od važnih čimbenika rizika.
Ipak, sve je više dokaza da za te tegobe nije krivo samo plavo svjetlo koje dolazi sa zaslona. Problem je složeniji i povezan s načinom na koji gledamo u ekran.
Američki istraživač Andrew Pucker i njegovi suradnici u pregledu objavljenom 2024. ističu da tijekom koncentriranog rada za računalom ljudi trepću rjeđe i nepotpunije. Zbog toga se površina oka brže isušuje, pa se mogu javiti pečenje, osjećaj pijeska u očima i povremeno zamućenje vida.
Istodobno, dugotrajno gledanje na malu udaljenost opterećuje sposobnost oka da stalno održava fokus. Tegobe mogu dodatno pojačati neodgovarajuća dioptrija, odsjaj s monitora, loša rasvjeta ili nepravilno postavljen zaslon. Zato oči nakon cijelog dana za računalom doista mogu biti umorne, ali uzrok nije nužno plavo svjetlo. Češće je riječ o kombinaciji dugotrajnog gledanja na blizinu, rjeđeg treptanja, suhoće oka i uvjeta u kojima koristimo zaslon.
Što istraživanja kažu o naočalama s filtrom plavog svjetla?
Najopsežniju procjenu učinkovitosti naočala s plavim filtrom objavio je Cochrane, međunarodna neovisna mreža istraživača koja sustavno prikuplja i procjenjuje najbolje dostupne dokaze o učinkovitosti zdravstvenih postupaka i terapija.
Tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta u Melbourneu pregledao je 17 randomiziranih istraživanja iz šest zemalja, s ukupno 619 sudionika. Među autorima su bili profesorica optometrije Laura Downie, istraživač Sumeer Singh i britanski profesor John Lawrenson. Zaključak nije išao u prilog većini tvrdnji kojima se takve naočale promoviraju.
Naočale s plavim filtrom vjerojatno ne smanjuju kratkotrajni zamor očiju pri radu za računalom više od običnih prozirnih leća, a nije utvrđena ni klinički značajna razlika u vidnoj oštrini. Za tvrdnju da štite makulu, središnji dio mrežnice odgovoran za oštar vid, nema dovoljno kliničkih podataka jer takav učinak nije ni odgovarajuće ispitan.
Downie je objavila kako trenutačno najbolji dostupni dokazi ne podupiru rutinske preporuke takvih leća širokoj populaciji radi smanjivanja zamora očiju, boljeg vida ili zaštite mrežnice.
Singh ističe da je izloženost plavom svjetlu iz računalnog zaslona približno tisućiti dio one kojoj smo izloženi na dnevnom svjetlu. Pritom uobičajene, gotovo prozirne leće s plavim filtrom zadržavaju tek oko 10 do 25 posto plavog dijela spektra. Za snažnije blokiranje potrebne su znatno obojenije, najčešće jantarne leće, koje već mogu mijenjati percepciju boja.
Šteti li plavo svjetlo doista očima?
Plavo svjetlo prirodan je dio vidljivog spektra, a njegov najveći izvor je Sunce. U laboratorijskim uvjetima vrlo snažno svjetlo određenih valnih duljina može oštetiti mrežnicu, no to se ne može izravno uspoređivati sa svakodnevnim gledanjem u mobitel ili računalo.
Na to upozorava i Međunarodna komisija za rasvjetu (CIE). Izraz „opasnost plavog svjetla“, navodi ta organizacija, odnosi se na mogućnost fotokemijskog oštećenja mrežnice pri izlaganju vrlo snažnim izvorima, poput izravnog gledanja u Sunce ili zavarivački luk. Kod uobičajenih LED izvora i zaslona nema takve razine izloženosti.
CIE pritom navodi i da zasad nema dovoljno znanstvenih dokaza koji bi uobičajenu izloženost plavom svjetlu povezali s razvojem dobne makularne degeneracije.
Slično stajalište ima i britanski College of Optometrists. Ta stručna organizacija zaključuje da dostupni dokazi ne podupiru rutinsku uporabu naočala s plavim filtrom radi smanjivanja umora očiju ili zaštite mrežnice.
Pomažu li naočale protiv plavog svjetla za bolji san?
Svjetlost ima važnu ulogu u regulaciji našeg unutarnjeg biološkog sata, a plavi dio spektra posebno snažno djeluje na stanice mrežnice koje mozgu signaliziraju je li dan ili noć. Zato jaka svjetlost navečer može smanjiti lučenje melatonina, održavati nas budnima i odgoditi trenutak kada postajemo pospani.
Zbog toga smanjivanje izloženosti plavom svjetlu u večernjim satima ima fiziološkog smisla. No to još ne znači da će naočale s plavim filtrom same po sebi riješiti probleme sa spavanjem.
Francisco Luna-Rangel i njegovi suradnici s Tecnológico de Monterrey u Meksiku objavili su 2025. metaanalizu u kojoj su procijenili učinak takvih naočala na san. U analizu su ušla samo tri randomizirana ispitivanja s ukupno 49 sudionika.
Sudionici koji su nosili naočale s filtrom plavog svjetla u prosjeku su zaspali oko pet minuta ranije i spavali oko devet minuta dulje, ali te razlike nisu bile statistički značajne.
Autori zato zaključuju da zasad nema dovoljno čvrstih dokaza da takve naočale pouzdano poboljšavaju san.
Pritom je važno naglasiti da nisu sve naočale iste. Prozirne leće uklanjaju tek manji dio plavog svjetla, dok ga jantarne ili narančaste leće blokiraju znatno snažnije. Upravo se takvi jači filtri češće koriste kada je cilj utjecati na večernju budnost i cirkadijani ritam.
Kako smanjiti umor očiju od ekrana?
To ne znači da osoba kojoj naočale s plavim filtrom subjektivno odgovaraju mora od njih odustati. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala ozbiljne rizike njihova korištenja.
No za ljude kojima oči nakon nekoliko sati rada na računalu postaju suhe, peku ili im se vid zamagljuje, korisnije bi bilo promijeniti način rada nego očekivati da će problem riješiti posebna leća.
Stručnjaci preporučuju redovite kratke stanke, češće i potpuno treptanje, smanjivanje odsjaja s monitora, odgovarajuću rasvjetu te pravilnu udaljenost i položaj zaslona. Važno je provjeriti i dioptriju, osobito kod osoba koje imaju problema s gledanjem na blizinu. Kod izražene suhoće očiju mogu pomoći umjetne suze.
Često se spominje i pravilo 20-20-20: otprilike svakih 20 minuta na 20 sekundi maknuti pogled sa zaslona i pogledati nešto udaljeno oko šest metara.
Kada je riječ o snu, više smisla ima navečer smanjiti ukupnu količinu svjetla, prigušiti rasvjetu i smanjiti svjetlinu zaslona nego se osloniti samo na naočale. Osim toga, mobiteli i računala ne razbuđuju nas samo svjetlom – posao, poruke, društvene mreže, videoigre ili uzbudljiv sadržaj također mogu odgoditi odlazak na spavanje.
Naočale protiv plavog svjetla tako su postale jednostavno i lako dostupno rješenje za problem koji nesumnjivo postoji. No znanost zasad daje prilično jasnu poruku: digitalni zamor očiju stvaran je, ali nema uvjerljivih dokaza da je za njega prvenstveno odgovorno plavo svjetlo niti da ga posebne naočale mogu značajno spriječiti.