Pametno sunčanje za opušteno ljeto

Ako imaš svijetlu put ili puno madeža, koristi kremu sa zaštitnim faktorom 50+, a ako si tamniji, mediteranski tip - s faktorom 20, savjetuje ti dermatologinja prof. dr. Mirna Šitum i otkriva kakve su kreme za sunčanje najbolje te što sve trebaš znati da bi ti i tvoji najbliži ovog ljeta na suncu bili zaista sigurni
Vidi originalni članak

Uživaj u sigurnom sunčanju zahvaljujući Avon Sun+ proizvodima koji usporavaju proces fotostarenja kože, pomažu spriječiti pigmentaciju i spriječavaju dehidraciju kože.

"Ne postoji zdrava preplanulost, jer čim je koža dobila tamniju boju, znači da je došlo do promjena u stanicama", ističe prof.dr. Mirna Šitum, specijalistica dermatologije i venerologije, uže specijalnosti dermatološke onkologije, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KB "Sestre milosrdnice"

 Ako netko želi imati tamnu kožu, dodaje, može koristiti losione za samotamnjenje koji će prekriti kožu slično kao puder, samo će boja će duže trajati.

Profesorica Šitum odbacuje zamisli o solariju kao zdravijoj varijanti sunčanja ili pripremi za sunce. Utjecaj UV zraka u solariju štetan je kao i kod izlaganja suncu, a oni koji imaju jako osjetljivu kožu pa misle da bi se u solariju trebali pripremiti za ljeto, umjesto toga bi trebali već u proljeće prilikom izlaganja suncu koristiti kreme sa zaštitnim faktorom 50+.

Fotoprotektivno ponašanje

Danas se više ne govori samo o sredstvima koja pružaju zaštitu od štetnih sunčevih zraka, već o fotoprotektivnom ponašanju. 

  • Izbjegavaj izlaganje suncu između 10 i 16 sati
  • Sunčevim zrakama izlaži se umjereno, kontrolirano i postupno i ne zaboravi da je svaki izlazak na otvoreno tijekom dana - izlaganje suncu jednako kao i sunčanje
  • Koristi visoki zaštitni faktor prikladan tvojoj puti: ako imaš svijetlu put ili puno madeža - SPF 50+, a ako si tamniji, mediteranski tip - SPF 20
  • Samo rano ujutro i predvečer ne trebaš koristiti zaštitnu kremu
  • Na plaži budi u hladu, pod suncobranom ili borom, ali se zaštiti jer odbljesak od mora ili pijeska  ima čak 120 posto štetnog utjecaja direktnih sunčevih zraka pa je opekline moguće dobiti i u hladu
  • Koristi zaštitu i kad je oblačno, jer UV zrake prodiru i kroz oblake
  • Nosi odjeću s UV filtrom, a ako nosiš običnu odjeću, ispod nje se namaži kremom sa zaštitnim faktorom
  • Nosi kapu, šešir i sunčane naočale

Doznaj kako se pravilno zaštiti od sunčevih zraka uz specijal 'Sunčano ljeto uz Avon'.

Novi hit: Odjeća s UV filtrom

Uglavnom mislimo da nas odjeća štiti od štetnih sunčevih zraka, ali prof. Mirna Šitum kaže da primjerice bijela majica ima zaštitni faktor 7, a hulahopke 2. Danas postoji i odjeća sa UV filtrom čiji se stupanj zaštite označava skračenicom UPF (Ultraviolet protection factor). 

Najmanji zaštitni faktor koji odjeća mora imati da bi se smatrala UV zaštitnom odjećom je UPF 15, što znači da propušta oko 5 posto UV zračenja. Kvalitetnija UV zaštitna odjeća ponekad ima zaštitni faktor 500 i više, no na deklaracijama se pišu faktori do 40, a veći od toga se označavaju s UPF 40+.

Kvalitetnija zaštitna odjeća napravljena je od materijala kojem se još u fazi pređe dodaju mineralan punila, uglavnom titanij-dioksid ili cink-oksid.

UV zaštita može se postići i naknadnim uranjanjem materijala i odjeće u određena kemijska zaštitna sredstva, ali ona pranjem i peglanjem slabe pa takva odjeća s vremenom gubi svoja zaštitna svojstva.

Kreme za sunčanje

"Od krema za sunčanje ne dobiva se rak kože, kao što se znalo govoriti u nekim medijima. U radu s pacijentima oboljelima od raka kože, nikad nisam srela osobu koja je rak dobila zato što je koristila kremu sa zaštitnim faktorom, već samo obrnuto", kaže prof. Mirna Šitum.

Kemijski ili fizikalni zaštitni faktor?

Faktor 100 se u Europi danas više ne koristi kao pojam, već se svi viši zaštitni faktori označavaju kao 50+ te predstavljaju maksimalnu zaštitu od UVB zraka koje su najopasnije u kontekstu raka kože. UVA zrake više su povezane sa preranim starenjem kože i točan faktor zaštite od njih teže je odrediti, osobito ako je ugrađen u kemijsko sredstvo za zaštitu od sunca, kaže prof. Šitum.

Objašnjava kako postoje kreme s kemijskom i s fizikalnom zaštitom od sunca: Lagani losioni za sunčanje sadrže kemijsku zaštitu kod koje se dio UV zrake ipak apsorbiraju u kožu, dok guste, teške kreme s fizikalnom, to jest mineralnom zaštitom reflektiraju UV zrake s površine kože. Kod takvih je krema i zaštita od UV zraka potpuna i one predstavljaju idelanu foto zaštitu te se preporučuju i djeci.

Visoki faktori sprečavaju nastanak D vitamina?

Zamolili smo profesoricu Šitum da prokomentira i tvrdnje kako kreme s visokim zaštitnim faktorom sprečavaju stvaranje D vitamina:

"Za sintezu vitamina D potreban je i utjecaj UVB zraka. Količina UVB zračenja koju dobivamo kroz nekoliko dana u proljeće, u jesen pa i zimi, potom jutarnje i predvečernje ljetno sunce, i to kod obasjavanja tek 20-ak posto tijela biti će dostatna, bez direktnog izlaganja suncu, za stvaranje dovoljne količine D vitamina."

Posjeti missZDRAVA.hr