Pravodobno otkrivanje i prepoznavanje simptoma može pomoći oboljelima da na vrijeme počnu odgovarajuću terapiju i tako si povećaju šanse za ozdravljenje. No postoje i neke bolesti koje u ranoj fazi "skrivaju" svoje simptome i zbog toga nerijetko ostaju neotkrivene sve dok ne uznapreduju i dok u nekim slučajevima ne postane prekasno za izlječenje.

Takve se bolesti u početnoj fazi mogu otkriti redovitim zdravstvenim pregledima. U nekim slučajevima rano otkrivanje može nam spasiti život, pa nikako ne bismo smjeli odgađati ili izbjegavati zdravstvene preglede. Neke od bolesti koje nam se mogu neprimjetno prišuljati su Wilsonova bolest, rak dojke, HPV, HIV i glaukom.

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest ili hepatolentikularna degeneracija genetski je poremećaj koji uzrokuje prekomjerno nakupljanje bakra u jetri, mozgu, bubrezima i drugim vitalnim organima. Kod oboljelih od ove bolesti bakar se ne uspijeva ispravno eliminirati pa umjesto akumulacije može dosegnuti razinu opasnu za život. Premda je riječ o nasljednoj bolesti, prvi simptomi najčešće se javljaju tek u pubertetu i ranoj adolescenciji, a ponekad čak i u četrdesetima. Riječ je o vrlo rijetkoj bolesti, koja se otprilike javlja u jednog čovjeka na 30.000 do 80.000 ljudi. Može biti smrtonosna ako se ne otkrije na vrijeme i ne počne s terapijom. Liječi se lijekovima koji smanjuju apsorpciju bakra ili uklanjaju višak bakra iz tijela, zahvaljujući kojima mnogi oboljeli žive normalno. U slučaju težeg oštećenja jetre može biti potrebna transplantacija jetre.

HPV

HPV infekcija spolno je prenosiva bolest uzrokovana humanim papilomavirusom. Riječ je o jednoj od najčešćih spolno prenosivih infekcija uzrokovanih virusom. Postoji oko 200 različitih tipova ovog virusa, od kojih je više od 30 spolno prenosivo. Dijelimo ih na tipove niskog rizika, koji mogu uzrokovati spolne bradavice ili kondilome, te na tipove visokog rizika, koji mogu uzrokovati nekoliko vrsta karcinoma. Kod većine zaraženih HPV-om ne javljaju se nikakvi simptomi, a uglavnom se dijagnosticira papa-testom i HPV testom. Postoje cjepiva koja štite od određenih tipova virusa. Vrlo su učinkovita, ali nisu svi visokorizični tipovi virusa obuhvaćeni cjepivima, pa cijepljenje ne uklanja rizik u potpunosti.

Ipak, valja istaknuti da cjepivo ima preventivno djelovanje u razvoju drugih bolesti, kao što je primjerice rak vrata maternice. Onkogeni virusi od kojih cjepivo daje zaštitu odgovorni su za približno 95% slučajeva raka vrata maternice. Bolest je važno otkriti na vrijeme kako bi se pravodobno počelo liječenje i smanjile fatalne posljedice dugotrajne nekontrolirane HPV infekcije.

HIV

HIV je retrovirus koji uzrokuje sidu ili AIDS (eng. Acquired Immunodeficiency Syndrome). Dobio je naziv od kratice engleskog izraza Human Immunodeficiency Virus, što u prijevodu znači virus humane imunodeficijencije. Izaziva uništavanje imunološkog sustava, što može dovesti do pojave različitih zloćudnih bolesti. Osoba zaražena HIV-om najčešće nema nikakve simptome sve do razvoja side, štp je krajnji i najteži stadij HIV infekcije. Sida označava skupinu bolesti nastalih kao posljedica slabljenja imuniteta. U ranoj fazi jedini način otkrivanja ove bolesti je testiranje na HIV. Postoje dva tipa HIV-a:  HIV-1 (odgovoran za pandemiju) i HIV-2 (ograničen na području zapadne Afrike). Jedan od načina prijenosa ovog virusa je spolnim putem, zbog čega se ubraja u spolno prenosive bolesti.

Glaukom

Glaukom je bolest povišenog očnog tlaka. Nastaje kao posljedica poremećenog protoka tekućine kroz oko. Zbog zadržavanja previše tekućine dolazi do povišenog očnog tlaka, što može dovesti do oštećenja vidnog živca, koji povezuje oko s mozgom. Ova je očna bolest prvi uzrok nepovratnog gubitka oka i drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu. Naziva se i tihim ubojicom vida jer se u većini slučajeva simptomi mogu vrlo teško uočiti sve do poodmakle faze bolesti. Oštećenja koja nastaju na očnom živcu nepovratna su i ne mogu se liječiti, pa je iznimno važno otkriti ovu bolest na vrijeme. Nakon što se dijagnosticira, potrebno je cjeloživotno liječenje kako bi se usporilo napredovanje bolesti, odnosno da bi se spriječilo njezino pogoršanje. Liječenje obično počinje antiglaukomskim kapima, a ako terapija ne počne djelovati, sljedeći je korak lasersko liječenje. 

Rak dojke

Rak dojke najčešća je maligna bolest od koje obolijevaju žene i druga je najučestalija maligna bolest. Prema istraživanjima, u europskim se zemljama svake dvije minute otkrije jedan slučaj raka dojke, a svakih šest minuta zbog te bolesti umre jedna žena. U svijetu od raka dojke godišnje oboli oko 1,7 milijuna žena, a umre ih oko pola milijuna. Još nije otkriven točan uzrok nastanka raka dojke, no poznato je da zbog oštećenja i mutacije DNK dolazi do transformacije zdravih stanica u maligne. U većini slučajeva u ranoj fazi oboljeli nemaju gotovo nikakve simptome nego se bolest može otkriti napipavanjem kvržice. Zbog toga je vrlo važno obavljati redovite kontrolne preglede, točnije samopreglede, mamografiju i ultrazvučne preglede. Otkrije li se na vrijeme, ovaj je karcinom u velikom postotku izlječiv. Ovu bolest nije moguće spriječiti ni na koji način, pa je presudno rano otkrivanje. Prema tome, ako pronađeš kvržicu, uočiš promjene u izgledu dojke ili primijetiš iscjedak iz bradavice, obavezno se javi svom liječniku.

Neke stvari treba otkriti na vrijeme. Rak dojke jedna je od njih. Sklopi #pinkypromiss s važnom ženskom osobom u svom životu i počnite prakticirati naviku koja može spasiti život - samopregled dojki. #pinkypromiss. Obećaj. Otkrij. Ozdravi. Kampanja je pokrenuta pod pokroviteljstvom Merkur osiguranja i u suradnji s udrugama Sve za nju, Europa Donna Hrvatska  i Nismo same.