Otkriveno je zašto se neki ljudi osjećaju pijano bez da popiju kap alkohola

shutterstock Dodaci prehrani koji sadržavaju dobre bakterije mogu biti korisni u povećanju raznolikosti i broja dobrih bakterija u crijevima i uspostavi ravnoteže crijevne mikroflore
Znanstvenici su u najvećoj studiji te vrste potvrdili da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivovare (ABS), rijetko medicinsko stanje zbog kojih se ljudi osjećaju pijano nakon jela, unatoč tome što nisu konzumirali alkohol. Ovaj sindrom poznat je i kao sindrom fermentacije u crijevima (GFS).
Vidi originalni članak

Analizirajući uzorke stolice 22 pacijenta s dijagnozom ABS-a i njihovih neoboljelih partnera s kojima žive, istraživači su identificirali dvije uobičajene bakterijske vrste koje su češće kod osoba sa sindromom, potvrđujući nalaze studije iz 2019. godine.

Slučajevi ABS-a rijetko se dijagnosticiraju i ne postoji konsenzus o tome kako liječiti stanje, pa iako je studija mala, ona predstavlja značajan broj pacijenata koji su rigorozno testirani na ABS i čije su crijevne bakterije proizvele visoke razine etanola kada su uzgajane u laboratorijskim eksperimentima.

"Mnogi pacijenti posjetit će više medicinskih centara samo da bi bili otpisani kao skriveni pijanci i otišli bez dijagnoze", piše u svom objavljenom radu tim predvođen stručnjakinjom za zarazne bolesti Elizabeth Hohmann iz Opće bolnice Massachusetts i gastroenterologom Berndom Schnablom sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu.

Nagli porast razine etanola u njihovim tijelima često uzrokuje oštećenje jetre, a da ne spominjemo ozbiljne društvene, obiteljske i pravne probleme. Uspoređujući crijevne mikrobe pacijenata s ABS-om s onima s kojima žive, u novoj studiji učinkovito su kontrolirani okolišni i prehrambeni čimbenici za koje se zna da utječu na crijevni mikrobiom.

Schnabl i kolege otkrili su da bakterijske kulture pacijenata koji su doživjeli simptome intoksikacije proizvode više etanola nego mikrobi onih u remisiji ili članova kućanstva koji nisu pogođeni stanjem. To je bilo u korelaciji s razinom alkohola u krvi izmjerenom tijekom istog razdoblja. K. pneumoniae i Escherichia coli, dvije bakterijske vrste poznate po proizvodnji etanola, bile su češće kod pacijenata s ABS-om, a E. coli je bila posebno zastupljena tijekom pogoršanja ABS-a.

Simptomi jednog pacijenta znatno su se smanjili nakon što je primio dvije transplantacije stolice od neoboljelog donora kako bi se "resetirala" crijevna mikrobiota. Muškarac je ostao u remisiji više od 16 mjeseci nakon druge transplantacije, a njegova obitelj kaže da se više ne ponaša kao da je pijan.

Nalazi upućuju na to da bi olakšanje za pacijente s ABS-om moglo biti u promicanju ili uvođenju promjena u prehrani, transplantacije stolice ili probiotika, drugih sojeva crijevnih bakterija koje lako metaboliziraju etanol. Iako Schnabl ne isključuje mogućnost da neke slučajeve ABS-a mogu uzrokovati gljivice ili kvasci. Potencijalni tretmani mogli bi također ciljati bakterijske gene uključene u metaboličke putove za koje su istraživači otkrili da su aktivniji tijekom razdoblja remisije, pomažući u rješavanju simptoma.

Tim također primjećuje da su pacijenti s ABS-om u ovoj studiji imali "ekstremne" neravnoteže u crijevnim mikrobiomima. Druge studije izvijestile su o niskim razinama proizvodnje etanola kod pacijenata s dijabetesom i implicirale crijevne mikrobe koji proizvode etanol u masnoj bolesti jetre, najčešćoj bolesti jetre u svijetu.

"To postavlja šire pitanje o tome koliko je raširena proizvodnja etanola crijevnim mikrobima u općoj populaciji i koliko bi raširene mogle biti patološke implikacije", pišu Schnabl i kolege. "Osim toga, naša studija naglašava važnost crijevnog mikrobioma i mikrobnih metabolita za ljudsko zdravlje."

učinci su vidljivi Lijekovi ostavljaju dugotrajan trag na crijevnom mikrobiomu – čak i godinama nakon što ih prestanemo uzimati

Posjeti missZDRAVA.hr