Opasna gonoreja otporna na antibiotike širi se Europom
Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na zabrinjavajući porast slučajeva gonoreje otporne na antibiotike, uz prve jasne dokaze da se najotporniji sojevi sve češće prenose i unutar europskih zemalja.
Za epidemiologe to predstavlja važnu prekretnicu. Dok su se donedavno slučajevi tzv. ceftriakson-rezistentne gonoreje uglavnom povezivali s putnicima koji su infekciju donijeli iz jugoistočne Azije, danas postoje dokazi da se isti sojevi uspješno prenose unutar europskih seksualnih mreža. To znači da bakterija više nije samo “uvozni” problem, nego se počinje održavati u lokalnoj populaciji, što povećava rizik od njezina daljnjeg širenja.
U Hrvatskoj lani oboljele 44 osobe
Najizraženiji porast slučajeva zasad su prijavile Francuska, Njemačka, Švedska i Britanija, dok su pojedinačni slučajevi zabilježeni i u drugim europskim državama. Hrvatska je, kao i ostale članice Europske unije, uključena u europski sustav nadzora nad gonorejom i antimikrobnom rezistencijom, pa se podaci prikupljeni u našoj zemlji koriste u procjenama rizika koje izrađuje ECDC.
Europska zdravstvena agencija zasad procjenjuje da je rizik za opću populaciju nizak, ali upozorava da bi se situacija mogla brzo promijeniti ako se rezistentni sojevi nastave širiti. Mikrobiolog ECDC-a Csaba Ködmön upozorio je kako lokalni prijenos gonoreje otporne na antibiotike predstavlja signal koji zdravstveni sustavi ne bi smjeli zanemariti jer se prostor za učinkovito liječenje postupno smanjuje.
Prema podacima HZJZ-a, od 2019. do 2023. godine prijavljeno je u Hrvatskoj ukupno 119 slučajeva gonoreje, odnosno prosječno 24 godišnje. Najviše oboljelih zabilježeno je u Gradu Zagrebu, a oko 90 posto slučajeva odnosilo se na muškarce, većinom muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima. Lani su, prema preliminarnim podacima HZJZ-a, od gonoreje oboljele 44 osobe.
Zašto je gonoreja ponovno u središtu pozornosti
Gonoreja je jedna od najčešćih bakterijskih spolno prenosivih infekcija na svijetu. Uzrokuje je bakterija Neisseria gonorrhoeae, koja najčešće zahvaća mokraćnu cijev, vrat maternice, rektum i ždrijelo, a prenosi se vaginalnim, analnim i oralnim spolnim odnosom.
Iako se bolest desetljećima smatra “izlječivom”, upravo je ta bakterija postala jedan od najboljih primjera kako mikroorganizmi mogu razviti otpornost na lijekove. Svaki put kada je u posljednjih sedamdesetak godina uveden novi antibiotik protiv gonoreje, bakterija je prije ili kasnije razvila mehanizme kojima je uspjela izbjeći njegovo djelovanje.
Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još prije nekoliko godina upozorila da je Neisseria gonorrhoeae među bakterijama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju zbog rastuće antimikrobne rezistencije. WHO ističe da su već zabilježeni slučajevi infekcija koje su pokazivale otpornost na gotovo sve dostupne antibiotike, zbog čega se u javnosti sve češće koristi izraz “supergonoreja”, premda on nije službeni medicinski naziv.
Riječ je o procesu koji traje desetljećima. S vremenom je razvila otpornost najprije na peniciline, zatim na tetracikline i fluorokinolone, a kasnije i na cefiksim, koji je jedno vrijeme bio standardna terapija. Danas se liječenje uglavnom oslanja na ceftriakson, antibiotik iz skupine cefalosporina treće generacije, koji se daje injekcijom. Upravo zato pojava sojeva otpornih i na taj lijek izaziva posebnu zabrinutost među infektolozima i mikrobiolozima.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), gonoreja je jedan od najizraženijih primjera antimikrobne rezistencije među spolno prenosivim infekcijama. Bakterija lako mijenja svoj genetski materijal i može preuzimati gene otpornosti od drugih bakterija, zbog čega se vrlo brzo prilagođava novim antibioticima. Upravo ta sposobnost razlog je zbog kojeg stručnjaci upozoravaju da nijedan novi lijek neće biti trajno rješenje ako se antibiotici ne koriste odgovorno i ako se ne spriječi širenje infekcije.
Rekordan broj slučajeva zaraze
Istodobno s rastom otpornosti bakterije raste i broj oboljelih. Prema najnovijim podacima ECDC-a, tijekom 2024. godine u državama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora potvrđen je 106.331 slučaj gonoreje, najviše otkako je 2009. uspostavljen europski sustav nadzora.
U posljednjih deset godina stopa prijavljenih slučajeva povećala se za čak 303 posto. Stručnjaci upozoravaju da se taj porast ne može objasniti samo boljim testiranjem i kvalitetnijim prijavljivanjem bolesti, premda su i ti čimbenici pridonijeli većem broju dijagnosticiranih infekcija.
Najviše stope bilježe se među muškarcima u dobi od 25 do 34 godine te ženama između 20 i 24 godine. Rizik raste kod svih osoba koje imaju više spolnih partnera, često mijenjaju partnere ili imaju nezaštićene spolne odnose s novim partnerima.
Na svjetskoj razini procjenjuje se da se svake godine gonorejom zarazi oko 82 milijuna ljudi u dobi od 15 do 49 godina, što ovu bolest svrstava među najraširenije bakterijske spolno prenosive infekcije.
Prikriveni simptomi
Jedan je od najvećih problema činjenica da gonoreja često ne izaziva nikakve simptome. Značajan dio žena, ali i dio muškaraca, u početku nema nikakve tegobe pa infekciju mogu nesvjesno prenositi partnerima.
Kada se simptomi ipak pojave, najčešće uključuju pečenje ili bol pri mokrenju, pojačan iscjedak iz mokraćne cijevi ili rodnice te bolove u donjem dijelu trbuha. Kod muškaraca je karakterističan gusti, gnojni iscjedak iz mokraćne cijevi, dok se kod žena infekcija često zamjenjuje s drugim ginekološkim upalama.
Bakterija može zahvatiti i rektum te ždrijelo. Infekcija ždrijela osobito je problematična jer u velikom broju slučajeva prolazi bez simptoma, ali zaražena osoba i dalje može prenositi bakteriju.
Iako se gonoreja često doživljava kao prolazna spolno prenosiva infekcija, neliječena bolest može ostaviti ozbiljne posljedice.
Kod žena može uzrokovati upalnu bolest zdjelice, oštećenje jajovoda, kronične bolove te povećati rizik od izvanmaternične trudnoće i neplodnosti. Kod muškaraca može dovesti do upale pasjemenika, što također može utjecati na plodnost.
U rijetkim slučajevima bakterija može ući u krvotok i proširiti se po organizmu, uzrokujući tzv. diseminiranu gonokoknu infekciju. Tada može zahvatiti zglobove, kožu, srčane zaliske ili moždane ovojnice, što zahtijeva hitno bolničko liječenje.
Traže se nova rješenja
Iako upozorenja o “supergonoreji” zvuče zabrinjavajuće, stručnjaci ističu da gonoreja danas još nije neizlječiva. Većina infekcija i dalje se uspješno liječi preporučenom terapijom, no broj rezistentnih sojeva postupno raste, zbog čega je rano otkrivanje otpornosti ključno za sprječavanje njihova širenja.
Istodobno se intenzivno razvijaju novi lijekovi. Početkom 2025. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je gepotidacin, prvi novi antibiotik za liječenje gonoreje nakon više od dva desetljeća, dok je zoliflodacin u završnim fazama razvoja. Znanstvenici istodobno istražuju i mogućnost razvoja cjepiva, a pojedina istraživanja upućuju na to da bi neka postojeća cjepiva protiv meningokoka mogla pružati djelomičnu zaštitu zbog srodnosti bakterija Neisseria gonorrhoeae i Neisseria meningitidis.
Stručnjaci ipak upozoravaju da ni novi antibiotici ni buduće cjepivo neće sami riješiti problem. Bez odgovorne primjene antibiotika, ranog otkrivanja infekcija i sprječavanja njihova širenja, bakterija će s vremenom razviti otpornost i na nove terapije.
Najvažnije mjere prevencije ostaju iste:
- dosljedna uporaba kondoma pri vaginalnom, analnom i oralnom spolnom odnosu
- testiranje nakon rizičnog spolnog kontakta ili promjene partnera
- obavještavanje spolnih partnera u slučaju potvrđene infekcije
- dovršavanje propisane terapije i kontrolno testiranje kada ga preporuči liječnik.
Stručnjaci posebno upozoravaju da antibiotike ne treba uzimati na svoju ruku niti koristiti ostatke ranije terapije, jer upravo nepravilna primjena lijekova ubrzava razvoj otpornosti.