Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u Europi, SAD-u i većini industrijski razvijenih zemalja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), bolesti srca i dijabetes odgovorni su za 32 posto smrti u svijetu.

Svijest o važnost zdravih životnih navika

Studija MRC-a, u kojoj su analizirani podaci 1.145 muškaraca i žena starih oko 55 godina i praćeni u razdoblju od 20 godina, pokazala je da su pušenje, niža inteligencija, nizak prihod, visoki krvni tlak i slaba tjelesna aktivnost, pet najvažnijih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Voditelj istraživanja David Beti rekao je da postoji nekoliko razloga koji bi mogli objasniti zašto osobe s nižim kvocijentom inteligencije imaju veći rizik za razvoj bolesti, a to se ponajprije odnosi na njihov pristup "zdravom ponašanju".

Oni koji ignoriraju ili ne uspijevaju shvatiti savjete o štetnosti pušenja ili koristima zdravog načina prehrane i tjelesnoj aktivnosti po zdravlje, vjerojatnije će biti izloženi većem riziku, napisao je u časopisu "European Journal of Cardiovascular Prevention". Betty smatra da je u pristupu rješavanja tog problema nužna snažnija kampanja o javnom zdravlju. "Iz perspektive javnoga zdravlja, IQ se može povisiti ranim podučavanjem i školskim programima", dodao je. Britansko udruženje za srce (BHF) smatra da je jedan od načina tiskanje jednostavnijih, uočljivijih i preciznijih deklaracija na prehrambenim proizvodima, kako bi se korisnicama bolje predstavilo koja hrana nosi visok, umjeren i nizak rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Nutricionistica objašnjava koja je hrana dobra za srce