Ne kaže se bez razloga da jabuka ne pada daleko od stabla. Sve naše nasljedne osobine određene su genima, pa tako od roditelja možemo naslijediti boju kože, kose i očiju, visinu, težinu, temperament, inteligenciju, ali i bolesti koje nastaju mutacijom gena. Mutacije mogu biti u broju kromosoma, građi ili kemijskom sastavu gena. Za sada je poznato oko 300 bolesti koje nastaju kao posljedica mutacije gena ili kromosoma.

Nasljedne bolesti i stanja ne mogu se spriječiti, ali na neke od njih možemo utjecati. Osobe s naslijeđenim bolestima mogu pospješiti kvalitetu života zdravim navikama, nadoknadom tvari i vitamina koji im nedostaju, terapijama i slično. Klinička slika bolesti razlikuje se od čovjeka do čovjeka - može biti razvijena ili vrlo blaga. Neke su nasljedne bolesti i prirođene mane vrlo česte, a neke su potpuna rijetkost.

Utjecaj na nasljedne bolesti 

Na neke genetske bolesti, nažalost, ne možemo utjecati i ne možemo ih liječiti, no postoje one na koje možemo. Tako, primjerice, kod djece možemo pratiti fizički razvoj, odnosno visinu. U slučaju da dijete odstupa od vršnjaka i raste manje od pet centimetara godišnje, potrebno je obratiti se pedijatru. Prema znanstvenicima, 80 posto visine djeteta posljedica je genetskog nasljeđivanja, a velik utjecaj mogu imati hormoni, životni stil i prehrana. 

Ukoliko je dijete manje od svojih vršnjaka, vjerojatno se radi o genetskom, kromosomskom ili nekom drugom poremećaju ili bolesti. Vrlo je važno otkriti to na vrijeme i reagirati tj. posjetiti liječnika kako se ne bi javili i dodatni zdravstveni problemi. Razvoj svakog djeteta je individualan i potrebno ga je pratiti s obzirom na krivulju rasta. Ako dijete usporava s rastom, tj. njegova brzina rasta ne odgovara njegovoj dobi, potrebno je praćenje, čak i ako je visinom još uvijek u rasponu normalnih vrijednosti. Pomoću kalkulatora visine možeš izračunati koja je očekivana visina djeteta u određenoj dobi i tako je možeš usporediti s visinom svog djeteta. 

Tri sugovornice podijelile su s nama koje su bolesti naslijedile od roditelja:

Celijakija

Tina (24) - "U vrtiću sam bila niža od svojih vršnjaka, ali roditelji tomu nisu pridavali mnogo pažnje jer su sva djeca različita i drukčije se razvijaju. No i u osnovnoj sam školi bila najmanja i najmršavija u razredu, a imala sam i povremene bolove u trbuhu, što je roditeljima postalo čudno. Odveli su me na pretrage kako bi uvidjeli postoji li kakav medicinski problem i nakon niza pretraga, liječnici su pronašli uzrok. Bila je riječ o celijakiji, od koje boluje i moja majka. Po preporuci liječnika, krenula sam na bezglutensku dijetu, koje se još uvijek pridržavam." 

Celijakija je autoimuna bolest probavnog sustava, koju uzrokuje intolerancija na gluten, protein koji se nalazi u bjelančevini. Konzumacija namirnica koje sadrže gluten može dovesti do teških tjelesnih upala i oštećenja sluznice tankog crijeva, koje se može razviti u vrlo teških i životno ugrožavajuće bolesti ako dugo traje. Neki od uobičajenih simptoma su kronični proljev, gubitak apetita, nadutost i bolovi u trbuhu, učestalo povraćanje i slabiji rast. Jedini lijek za ovu je bolest doživotna bezglutenska dijeta.

Hipertireoza 

Jagoda (28) - "Još sam u srednjoj školi primijetila da se pojačano znojim, srce mi je stalno ubrzano kucalo. Mislila sam da sam hiperosjetljiva i da je to sve od stresa zbog ispita. S godinama su se pojavili još neki simptomi, kao što su napadaji panike, razdražljivost i stalna napetost, međutim i dalje sam sve povezivala sa stresom. Starija sestra bila je na sistematskom pregledu preko firme, na kojem su joj otkrili da joj štitnjača ne radi kako treba, po hitnom postupku morala ju je ukloniti. U međuvremenu mi je i mama rekla kako je kao mlada izvadila dio štitnjače. Obavila sam testiranje i dijagnosticirali su mi hipertireozu. Trenutačno sam na terapiji."

Hipertireoza je stanje u kojem je štitnjača preaktivna i u kojem proizvodi previše hormona tiroksina. Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa - na rad srca, dišni, probavni i krvožilni sustav, razinu kolesterola, kvalitetu spavanja, rast i razvoj... Neki od simptoma ove bolesti su: ubrzan i nepravilan rad srca, znojenje, tjeskoba i razdražljivost, povećan apetit i promjene u radu crijeva. Liječenje je najčešće doživotno, a bolest može biti smrtonosna ako se ne liječi.

Dijabetes 

Martina (31) - "Prije nešto više od dvije godine počela sam osjećati neuobičajenu žeđ i učestalo mokriti. U nekim trenucima javljala mi se neobjašnjiva ekstremna glad, a istovremeno sam gubila na težini. Prepoznala sam simptome dijabetesa jer od njega boluje i moja majka, a zatim mi je liječnik potvrdio da sam u pravu. Saznala sam da imam dijabetes tipa 1, koji je puno rjeđi od dijabetesa tipa 2. Budući da moje gušterača više ne proizvodi inzulin, sada moram uzimati inzulinsku terapiju kako bih držala bolest pod kontrolom. Zbog toga se nastojim pravilno hraniti i biti što aktivnija."

Dijabetes ili šećerna bolest je poremećaj metabolizma, za koji je karakteristična kronična hiperglikemija (povišena razina šećera u krvi). Do hiperglikemije može doći zbog poremećaja u izlučivanju i/ili djelovanju inzulina. Razlikujemo dva osnovna tipa dijabetesa - tip 1 i tip 2. Najčešći je dijabetes tipa 2, koji se javlja kad je smanjen učinak proizvedenog inzulina, a mnogo je rjeđi dijabetes tipa 1, koji se javlja kad gušterača ne proizvodi inzulin. Dijabetes tipa 1 obično se javlja u ranijoj dobi, dok se dijabetes tipa 2 javlja uglavnom u starijoj dobi. 

Izračunaj koja je očekivana visina tvog djeteta pomoću kalkulatora, a ako primijetiš znakove usporenog rasta, obrati se liječniku. Za više informacija posjeti morethanheight.com