Uz to, smatra se kako mogu ponuditi i bolju UV zaštitu jer dublje prodiru u kožu te imaju dugotrajnije učinke i garantiraju postojaniju preplanulost. No, one su i spojevi poput cink oksida i titanovog dioksida koji se smatraju štetnima i za ljude i za okoliš.

Koliko često razmišljaš o sastojcima proizvoda koje koristiš? Posebno o kozmetičkim proizvodima poput, recimo, hidratantne kreme, pudera ili olovke za oči koju trenutno koristiš?  Od kada smo postali svjesni rizika nanošenja raznih preparata na našu kožu (jer ih ona dijelom apsorbira u stanice) i potencijalne štetnosti za naše zdravlje, mnogi su od tih sastojaka stavljeni pod povećalo.

Nanočestice su posvuda oko nas

Poput, primjerice, nanočestica, iznimno malih stvari koje su predmet velikih polemika. Naime, nanočestice su posvuda oko nas. Voda, primjerice, ima 0,27 nanometara u promjeru. Nanočestice su prisutne i u gotovo svim kozmetičkim sredstvima, i dok se mogu naći, primjerice, u puderima, mnogi se stručnjaci slažu da im ne bi smjelo biti mjesta u sjenilima, hidratantnim kremama, šminki u prahu... pa čak i preparatima za sunčanje. 

Široka primjena u raznim kozmetičkim proizvodima 

Gotovo sigurno koža do neke mjere može apsorbirati određene nanočestice, a kako se njihova veličina definira između 1-100 nanometara, dubina prodiranja u kožu uvelike ovisi o njihovoj količini i koncentraciji.

U kozmetičkoj industriji nanočestice se također koriste u preparatima za njegu kose, kao što je tretman za gubitak kose, i mogu produljiti postojanost mirisa. I dok jedni stručnjaci smatraju kako dobrobiti upotrebe nanočestica daleko nadmašuju alternativu, drugi smatraju štetnom upravo činjenicu da ih naše tijelo metabolizira i da to može imati dugoročne posljedice. 

Činjenica je i da se sami stručnjaci ne mogu 'dogovoriti' oko štetnosti određenih nanočestica. Uz to, 'nano' se odnosi samo na veličinu materijala, a ne na druga svojstva materijala i neće svi materijali u obliku nano imati iste posljedice na ljudsko tijelo i okoliš. Neki, naravno, mogu biti mnogo štetniji od drugih, a primjena proizvoda također može biti važan faktor. Sasvim sigurno je da će biti različitih posljedica ako se sastojak proguta, udahne ili apsorbira. Iz perspektive različitih kozmetičkih tvrtki, postoje mnoge od njih koje ipak ne vide potrebu za korištenjem nanočestica u svojim proizvodima, stoga svjesno izbjegavaju sastojke te veličine.

Važno je izbjegavati aerosole koji sadrže nano sastojke

I dok je primjerice Australija odavno zabranila upotrebu nanočestica u preparatima za sunčanje, novi europski kozmetički organski i prirodni standard (COSMOS) također ne dopušta sastojke koji sadrže nanomaterijale, a svi organski proizvodi certificirani od strane ECOCERT-a moraju ispunjavati temeljne kriterije, kao što je odsutnost nanočestica.

No, ta su certifikacijska tijela određene nanomaterijale u kozmetičkim proizvodima ipak ocijenila sigurnima. Primjerice, neki nanomaterijali, kao što su mineralni derivati (titanijev dioksid ili cinkov oksid) prihvaćeni su u proizvodima za zaštitu od sunca koji su certificirani kao organski.

Brojne dosadašnje studije pokazuju nikakvu ili vrlo ograničenu apsorpciju nano cinka i titana u kremama za sunčanje kada se nanose na kožu jer naša koža ipak ima svoj prirodni štit. No, rizik se povećava ako se te sićušne čestice udišu pa je važno izbjegavati aerosole koji sadrže nano sastojke - upozoravaju stručnjaci. 

Kako znati sadrži li proizvod nanočestice?

Novi način označavanja proizvoda EU definira da se iza naziva sastojka u zagradi stavi riječ 'nano' ako je taj sastojak klasificiran kao nanomaterijal. tj. odgovara definiciji koju daje zakon EU o kozmetici - primjerice, Silica Silylate (Nano). U Novom Zelandu upotreba nano mora biti navedena na etiketi proizvoda, a brendovi također moraju obavijestiti Agenciju za zaštitu okoliša (NZ) ako uvoze ili proizvode proizvod koji sadrži nanočestice koje nisu cinkov oksid ili titanov dioksid. Nažalost, upozoravaju stručnjaci, većina tvrtki niti ne zna da koristi nanočestice. I koliko god one doista čine određene formulacije za njegu kože učinkovitijima te povećavaju uspješnost krema za sunčanje poboljšavajući UV zaštitu u njima, odluka je na svima nama i vlastitom stavu jesu li ovakvi spojevi štetni ili ne za naše zdravlje.

Ovo se posebno odnosi na osobe koje imaju madeže jer su posebno osjetljivi na sve promjene a potencijalno nose veliki rizik od razvoja melanoma. Zato, osim brige o što kvalitetnijim preparatima za zaštitu kože i preventivi od sunca, moraju i redovito pregledavati svoje madeže - posebno prije prvih izlaganja sunčevim zrakama. 

Za sve koji se žele bezbrižno i s puno uživanja prepustiti ljetnim aktivnostima preporučujemo besplatne dermatološke preglede u osam gradova u sklopu dm-ove inicijative "Zaštiti se... i uživaj na suncu". Ovo je popis besplatnih pregleda po gradovima:

• 10.6. Zagreb, dm ženska utrka
• 1.7. Slavonski Brod
• 8.7. Pula
• 15.7. Crikvenica
• 22.7. Karlovac
• 29.7. Zadar, dm millennium jump
• 12.8. Šibenik
• 26.8. Makarska

U svakom slučaju, ako si u dilemi, uvijek možeš odabrati mineralnu kremu za sunčanje jer ne sadrži nikakve kemijske UV filtere. A kupiš li tijekom lipnja kremu za sunčanje u dm prodavaonicama možeš ostvariti 10 x više bodova za kupnju dva ili više proizvoda za sunčanje i njegu nakon sunčanja. To vrijedi i za kupnju proizvoda u dm prodavaonicama i za kupnju putem dm online shopa!