Moždani udar je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu zbog čega njegovi pojedini dijelovi nisu dovoljno opskrbljeni kisikom i hranjivim tvarima te dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica. Ako moždano tkivo odumre, dijelovi tijela koje je taj dio mozga kontrolirao više neće funkcionirati ispravno te je moždani udar i prvi uzrok dugotrajnog invaliditeta.

Često i bez simptoma

“Do moždanog udara često dolazi bez upozoravajućih simptoma, ali ponekad se javljaju i neki simptomi koji nagovještavaju da bi do moždanog udara moglo doći. Najčešći su smetnje govora, poremećaj vida na jedno oko ili poremećaj motorike jedne ruke i/ili noge. Za razliku od moždanog udara, ovi upozoravajući simptomi oporavljaju se obično kroz nekoliko minuta. U tim slučajevima govori se o tranzitornoj ishemičnoj ataci (TIA)“, objašnjava predstojnik Klinike za neurologiju, KB “Sveti duh” prof.dr.sc. Ivan Bielen, prim. dr.med. Čim postoji sumnja da bi se moglo raditi o moždanom udaru treba pozvati službu Hitne pomoći koja će pacijenta uputiti u najbližu bolnicu gdje mu se može pružiti odgovarajuće specifično liječenje. Simptomi lakšeg moždanog udara mogu se u potpunosti povući, osobito ako je bolesnik dovoljno rano došao u bolnicu gdje mu je pružena odgovarajuća medicinska pomoć.

„Simptomi teškog moždanog udara, također se mogu uz odgovarajuće liječenje smanjiti, no česta je posljedica teška invalidnost, a može doći i do smrtnog ishoda“, govori Bielen. Kod nekih bolesnika mogući su i višestruki moždani udari. „Recidivi moždanih udara često dovode do invalidnosti što uključuje i slabljenje psihičkih funkcija. Uz rehabilitaciju, kod takvih bolesnika vrlo je važna potpora u obitelji, a potrebno je poduzeti sve odgovarajuće mjere da do toga ne dođe“, savjetuje liječnik.

Nakon "prehodanog " moždanog udara obično slijedi jači

Neki pacijenti „prehodaju moždani udar“ i tu se uglavnom radi o lakšim oblicima moždanog udara. „Da je netko 'prehodao moždani udar' može se najbolje ustanoviti, ako se učine neuroslikovne pretrage, CT ili MR mozga. Kada se pacijenti koji su doživjeli lakši moždani udar ne jave neurolozima radi odgovarajuće dijagnostike i liječenja kod tih pacijenata postoji veliki rizik da dođe do mnogo težeg moždanog udara. Ako je osoba već doživjela moždani udar i za posljedicu ima neki poremećaj poput motorne slabosti ruke i noge potrebno je provoditi odgovarajuće rehabilitacijsko liječenje. U sprečavanju ponovnog moždanog udara vrijede iste mjere kao u sprečavanju prvog udara, a potrebno je i uzimati lijekove koji su propisani na temelju učinjene medicinske obrade“, objašnjava Bielen.

Test u tri faze spašava život

Sumnjaš li da netko ima moždani udar, podvrgni ga testu u tri faze. Zamijetiš li ijedan od ovih simptoma, zovi hitnu pomoć.

• Lice - pogledaj je li lice simetrično. Čini li ti se da jedna strana “visi”, reci osobi da se nasmije - ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.

• Ruke - zatraži da podigne ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.

• Govor - na udar može upućivati i nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza. Zatraži osobu da ponovi jednostavnu rečenicu te obrati pozornost na izgovor.

Faktori rizika moždanog udara

Povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, neki oblici srčane aritmije, šećerna bolest, prevelika tjelesna težina i neke loše navike poput pušenja i pretjerane konzumacije alkoholnih pića. U smislu prevencije važno se pridržavati zdravog načina života, a to uključuje zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Ako je bolesnik vitalno ugrožen, a netko od ukućana zna primijeniti mjere kardiopulmonalne reanimacije, trebao bi to učiniti što prije. Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar lijekovima koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Može se primijeniti unutar prva tri do četiri i pol sata od nastanka ishemijskog moždanog udara i najčešće spašava živote.

Pročitaj koja je hrana dobra za mozak.