Odnosilo bi se to na sestre i tehničare sa završenom specijalizacijom iz hitne medicine, predviđaju izmjene Zakona o sestrinstvu, medicinskim sestrama i tehničarima prvostupnicima koje je u prvom čitanju raspravio Hrvatski sabor.

Ovoga trenutka, sestre prvostupnice sestrinstva ne mogu dati niti jedan lijek bez prisutnosti liječnika, a ovim usavršavanjem, uz ostale vještine i znanja dobivaju i ovu da mogu primijeniti 17 lijekova, rekao je Željko Jovanović (SDP). Zakon podržava, uvjeren da će se na taj način unaprijediti položaj prvostupnika sestrinska i osigurati veća dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

Naveo je kako je to usavršavanje, koje se već provodi, obuhvatilo 138 prvostupnika sestrinska, a cilj je da ih u tri godine bude 375, za što smo dobili 13, 6 milijuna europskih sredstava.

Istaknuo je i da smo do konca 2023. godine imali 204 tima 2, dakle tima u kojem su medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, te jedna s višom, ali bez liječnika, dok ih je u novoj mreži planirano 349.

Predložena rješenja, Anka Mrak Taritaš (Glas) gleda s obzirom na formu i sadržaj i kaže da će se forma zadovoljiti, definirat će se kompetencije i usavršavanja, no brine je hoće li se zadovoljiti sadržaj – kvaliteta. Hoćemo li ovime dobiti dobru, učinkovitu, brzu hitnu službu, pitala je zastupnica.

Ne sporeći da je predloženi zakon potreban, Marijana Petir (NZ) upozorava kako u njemu piše da je temeljno obrazovanje za medicinske sestre srednja petogodišnja škola, čime se, kaže, isključuje sestre koje su završile četverogodišnje obrazovanje, a kojih je 20 tisuća. Stoga, resornom ministarstvu predlaže da do drugog čitanja preispita takvu odredbu.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić odgovara kako će provjeriti je li se, možda, potkrala greška, no objašnjava kako je, od 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, osnovna razina obrazovanja za medicinske sestre petogodišnje obrazovanje. Prije toga je bilo četverogodišnje i svima koji su ga završili priznaje se kao petogodišnje, kazao je.