Liječnici hitne pomoći: Prestanite raditi ovih 7 stvari – posljedice viđamo u svakoj smjeni

Unsplash+
Neke navike nam se čine potpuno običnima i bezazlenima, pa o njihovim posljedicama ne razmišljamo, a liječnici hitne pomoći imaju jednu sasvim drukčiju perspektivu.
Vidi originalni članak

Kroz dan idemo svojim nekim tempom i uvijek imamo neke navike o kojima niti ne razmišljamo jer su dio naše svakodnevice. Ne razmišljamo da nam nešto što radimo kao potpuno normalno i razumljivo, gotovo automatizirano, može stvoriti posljedice zbog kojih ćemo morati – na hitnu.

Liječnici koji svoja dežurstva odrađuju na hitnoj pomoći imaju jedan sasvim drugi pogled nego mi. Oni vide onu stranu o kojoj mi najčešće ni ne razmišljamo dok trčimo kroz dan. Zato je dobro povremeno upozoriti na to, posebno ako su neke posljedice česte. Nekoliko liječnika hitne medicine zato je podijelilo za Yahoo Health koje navike mogu dovesti do neočekivanih posljedica – koje oni vidi upravo u tom obliku posljedica.

nedostaju procesi potrebni za sigurnu kliničku upotrebu Umjetna inteligencija griješi u više od 80 % primarnih dijagnoza pacijenata

Evo što liječnici hitne pomoći žele da prestanemo raditi – i što bismo umjesto toga trebali činiti.

Prestanite brzo jesti

Ljudi ne prožvaču hranu uvijek dovoljno dobro, osobito meso zbog čega ono zapne u jednjaku. Takva osoba može povraćati i biti u teškom stanju, a liječnici moraju izvršiti endoskopski zahvat kako bi izvadili hranu. Hrana zaglavljena u jednjaku nije isto što i gušenje, kod kojeg osoba ne može disati. Ako može disati, ali ne može progutati vlastitu slinu, potrebno je odmah krenuti na hitnu.

Što treba raditi:

Uzimajte manje zalogaje i temeljito ih prožvačite. Svakih nekoliko zalogaja popijte gutljaj vode. Odvojite 20–30 minuta za obrok, umjesto da žurite s jelom.

Prestanite voziti električne bicikle i romobile bez kacige

Liječnici se gotovo svakodnevno susreću s nesrećama u kojima sudjeluju električni bicikli i romobili. Takve ozljede, ističu liječnici, više nalikuju ozljedama zadobivenim u nesrećama s motociklima nego onima s običnim biciklima. Čak i običan pad s električnog bicikla – čak i pri sporoj vožnji – može uzrokovati ozbiljne ozljede ako ne nosite kacigu.

Što treba raditi:

Ako vozite bilo što na kotačima, morate nositi kacigu.

Prestanite s ugradnjom umjetnih trepavica

Infekcije i alergijske reakcije povezane s umjetnim trepavicama su češće nego što mislimo. "Ljepilo" kojim se lijepe trepavice može s vremenom oštetiti folikule dlake, što može usporiti ili čak potpuno zaustaviti rast trepavica.

Što treba raditi:

Za ovaj "problem" ipak ćete morati potražiti savjet nekog stručnjaka za ljepotu.

Prestanite koristiti hrpe gaze na dubokim ili težim posjekotinama

Iako često pomislimo da je na posjekotinu najbolje staviti gazu, liječnici upozoravaju da to nije dobro. Naime, zbog puno gaze, kod većih posjekotina, teže je precizno pritisnuti točno mjesto krvarenja, pa se često pritisak vrši na pogrešnom mjestu.

Što treba raditi:

Na manju posjekotinu stavite sterilnu gazu i prstom čvrsto, izravno pritišćite ranu 10–15 minuta, bez popuštanja pritiska. Ako krvarenje ne prestaje, produžite pritisak na još 15–20 minuta. Kad krvarenje stane, isperite posjekotinu pod mlazom vode i prekrijte je čistim zavojem ili oblogom. Naravno, ako je potrebno, nazovite hitnu ili otiđite na hitnu.

Prestanite koristiti mobitel dok ste u automobilu

Ovom ne treba poseban opis, zar ne? Mnogi to čine i svi znamo zašto to ne treba činiti.

Što treba raditi:

Jednostavno je – ne koristite mobitel u vožnji.

Nemojte naglo ustajati

Padovi su jedan od najčešćih uzroka ozljeda kod starijih osoba. Upravo starije osobe moraju paziti prilikom ustajanja i ne činiti to naglo, posebno ako imaju problema s tlakom i vrtoglavicom ili su nesigurni na nogama.

Što treba raditi:

Prije nego što krenete nekamo, kad polako ustanete, pričekajte trenutak da vidite osjećate li se dobro.

Prestanite shvaćati čišćenje snijega kao nešto bezazleno

Dobro, s ovim nemamo puno problema posljednjih godina, ali neki krajevi ipak imaju takve zime da im je čišćenje snijega svakodnevica barem u nekom razdoblju. Iako mnogi misle da su priče o srčanom udaru za vrijeme čišćenja snijega mit – mit, ali to nije tako. Čišćenje snijega može zahtijevati mnogo veći napor nego što je većina ljudi navikla. Osim srca, tu je i mogućnost pada na ledu ispod snijega.

Što treba raditi:

Uvijek nosite prikladnu obuću. Kada čistite snijeg, počnite polako, podižite manje količine i često radite pauze, a nije suludo niti razgibati se prije čišćenja.

Nema problema s tim Helen Mirren otkrila da je 'suprotnost hipohondru' - izbjegava liječnike i savjete traži od umjetne inteligencije

Posjeti missZDRAVA.hr