Kronična nestašica lijekova pogađa cijelu EU: Ljekarnici i pacijenti na rubu strpljenja
Revizija EU-a prošlog mjeseca otkrila je da su nestašice „kronična glavobolja“ diljem Unije. Njezinih 27 država između 2022. i 2024. izvijestilo je o kritičnom nedostatku 136 lijekova, uključujući antibiotike i lijekove koji se koriste za liječenje srčanog udara, priopćio je Europski revizorski sud (ECA).
„Često istodobno postoji nestašica nekoliko desetaka lijekova, što nam uvelike otežava život“, rekao je Didier Ronsyn, ljekarnik iz Bruxellesa.
Kritični nedostatak znači da na tržištu nema dostupne alternative.
Belgija je prijavila Europskoj agenciji za lijekove (EMA) u 2024. najviše slučajeva, s više od desetak kritičnih slučajeva.
Uzrok djelomično leži u problemima u lancu opskrbe i prevelikom oslanjanju Europe na Aziju za ključne komponente lijekova, priopćio je ECA. Niže cijene lijekova rezultat su nabave iz Azije, što znači da azijski proizvođači sada opskrbljuju EU sa 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka koji su joj potrebni, prema studiji navedenoj u izvješću ECA-e.
Ovisnost je posebno izražena u slučaju lijekova protiv bolova, poput paracetamola ili ibuprofena, te lijekova kojih je posljednjih godina bilo kritično malo, uključujući neke antibiotike i salbutamol, lijek za astmu koji se prodaje pod robnom markom Ventolin. Međutim, krivac je i neučinkovitost unutarnjeg tržišta EU.
'Najviše poziva zbog nestašica'
Cijene lijekova razlikuju se unutar bloka jer nacionalne vlasti pojedinačno pregovaraju s proizvođačima, objasnio je Olivier Delaere, izvršni direktor Febelca, veleprodajnog distributera koji opskrbljuje oko 40 posto belgijskih ljekarni.
Kao posljedica toga, proizvođači imaju tendenciju isporučivati više zemljama koje plaćaju više, a tek granično onima koji su postigli niže cijene u pregovorima, kako bi izbjegli da se ti lijekovi preprodaju radi profita, rekao je.
Osim toga, ECA je rekla da većina lijekova ima odobrenja na nacionalnoj razini pa se pakiranja značajno razlikuju među zemljama, što čini unutarnju trgovinu EU "skupljom i složenijom".
To uzrokuje takozvane "lokalne nestašice", kada proizvod nije dostupan u jednoj zemlji EU, ali se može pronaći odmah preko granice u drugoj državi članici, rekao je Delaere iz Febelca.
"To je sve veći problem", rekao je.
Oko 70 posto od oko milijun poziva klijenata koje tvrtka prima godišnje "usmjereno je isključivo na nestašicu lijekova", rekao je Delaere. "To je apsolutno kolosalno opterećenje i iscrpljivanje energije."
Kompliciran put do rješenja problema
U 2024. farmaceuti u EU-u su u prosjeku provodili 11 sati tjedno upravljajući nestašicama, prema PGEU-u, farmaceutskoj trgovačkoj skupini.
Ronsyn je rekao da često provodi sat vremena dnevno "telefonirajući, provjeravajući informacije, šaljući pacijente ili ih zovući natrag kako bi im rekao da su im lijekovi stigli ili u određenim slučajevima da nisu" - nešto što se u prošlosti nije događalo.
"Teško je i za pacijenta, koji bi mogao biti pomalo u strahu kada ne dobije svoje lijekove na vrijeme", rekao je.
Bruxelles se bori pronaći rješenja. U ožujku je Europska komisija predložila "zakon o kritičnim lijekovima" čiji je cilj potaknuti proizvodnju u EU-u pružanjem poticaja proizvođačima i poticanjem država članica da se odmaknu od cijene kao ključnog kriterija za dodjelu ugovora o nabavi. U srpnju je uslijedila "strategija zaliha" kako bi se koordinirale zalihe i osigurala dostupnost lijekova i druge robe u slučaju krize.
Glasnogovornica komisije izjavila je da je Bruxelles uvjeren da će ovi i drugi nedavno predstavljeni prijedlozi "napraviti značajnu razliku" i "značajno pomoći u rješavanju problema".
O zakonima se trenutačno pregovara s Europskim parlamentom i državama članicama, što je ponekad dugotrajan proces.
"Pokušavaju pronaći rješenja, ali to je uvijek vrlo sporo", rekao je Ronsyn, čija ljekarna gleda na urede komisije. "Vjerojatno ćemo jednog dana stići tamo, ali zasad je komplicirano."