Bilo da se radi o nesnosnim bolovima koji se pojave naglo pri dizanju teških predmeta ili „krivom pokretu“ ili bolovima koji se pojavljuju postepeno. Ova izrazito nelagodna pojava najčešća je u dobi od 35 do 55 godina života, a u starijoj populaciji češće se javlja kod žena nego muškaraca.

Najčešći uzroci križobolje

Uzroci križobolje, koja se definira kao bol, napetost i/ili zakočenost mišića u slabinskom dijelu kralježnice, su razni i često vezani za nezdravi način života. Prekomjerna tjelesna težina, pušenje, dugotrajno i nepravilno sjedenje i držanje najčešći su razlozi zbog kojih svakodnevno trpi donji dio leđa. Kao uzrok svakako ne treba zanemariti težak fizički rad, podizanje i nošenje teških predmeta, ali i način kako se te radnje izvode. Zanimanja koja uključuju radove s vibracijama također često dovode do križobolje.

Naprezanje mišića koje dovodi do križobolje može se dogoditi i pri naglim torzijskim pokretima u slabinskom dijelu kralježnice, na primjer okretanje gornjeg dijela tijela dok su noge čvrsto na tlu pa čak i pri jačem ili kroničnom kašlju. Na ove pokrete treba posebno paziti kada tijelo nije zagrijano i spremno za pokret.

Što napraviti kada se dogodi križobolja?

U slučaju da je došlo do akutne križobolje, a pod njom se smatra nagla i snažna bol u križima, prvih dva do tri dana preporučuje se strogo mirovanje i to u položaju koji pacijentu najviše odgovara, u onom u kojem ga najmanje boli. Nakon tog perioda MORA se prijeći na aktivnu prevenciju – daljnje mirovanje je kontraproduktivno, a preporučuje se fizikalna terapija, kretanje ili neka slična rehabilitacija.Osim toga, u akutnoj je fazi važno adekvatno ublažiti bol. Pritom valja imati na umu da analgetici u granulama, koje se otope u vodi i piju kao napitak, djeluju brže od onih u tabletama.

Za razliku od akutne križobolje, poznajemo i onu kroničnu upalnu križobolju koja nije vezana za neposrednu aktivnost već se postepeno razvija tijekom perioda od tri mjeseca ili dulje. Prethodno spomenuta akutna križobolja, ukoliko se ne liječi pravilno, može prijeći u upalnu. Kod upalne križobolje je vrlo važno otkriti uzrok i započeti s terapijom što prije kako bi se izbjegle daljnje komplikacije.

Za upalnu je križobolju vrlo specifično da su njeni simptomi upravo suprotni od akutne trzajne križobolje pa se tako bol smanjuje tijekom pravilno izvedenih aktivnosti, a pojavljuje se pri mirovanju dok su najčešći simptom jutarnja ukočenost i bol u krevetu neposredno nakon buđenja. Nažalost, u ovim slučajevima postoje stanja poput frakture, malignoma, infekcija ili takozvanog sindroma „qaude equine“ koji zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Alarm za posjet liječniku

Ono što nam može upućivati na ozbiljnost situacije su neki od ovih simptoma: kad se križobolja javi prije 20 godine i nakon 55 godine života, kad imamo noćnu bol, torakalnu bol, kad je pacijent imao nedavnu infekciju ili traumu ili kad u anamnezi imamo malignu bolest. Također, dugotrajno korištenje glukokortikoida te opća slabost i gubitak tjelesne težine, progresivni neurološki deficit, disfunkcija mjehura ili crijeva te anestezija poput sedla su stanja koja traže hitnu medicinsku obradu te je posjet liječniku obavezan i hitan.

Bolje spriječiti nego liječiti

Stara poslovica idealno je upozorenje za sve one koji pate od čestih križobolja. Iako će je osjetiti čak 70% pučanstva, zdravijim načinom života koji podrazumijeva redukciju prekomjerne tjelesne težine, aktivan i sportski način života te izgradnju mišića donjeg dijela leđa, informiranje o bolesti i smanjenje pušenja i alkohola, znatno će se umanjiti pojavnost ove bolesti. Svakako je važno spomenuti da sportaši i rekreativci također moraju biti oprezni te se dobro zagrijati prije aktivnosti i rastegnuti se nakon nje.

Jednom kada se pojave bolovi 90% pacijenata će se oporaviti unutar 4 do 6 tjedana dok će ostali razviti kroničnu križobolju. Kako bi izbjegli ovih 10% potrebno je odbaciti predrasude i kriva uvjerenja o križobolje te suzbiti bol, provoditi fizikalnu terapiju i što prije se vratiti aktivnostima svakodnevnog življenja.