Kako nastaje zubni kamenac i zašto ga je važno redovito čistiti?
Zubni kamenac je tvrda naslaga nataložena na površini zuba koja nastaje nakupljanjem anorganskih tvari, odnosno minerala iz sline, u zubnom plaku. Naime, već nakon nekoliko sati od pranja zuba na zubnoj površini, osobito na granici između zubnih vratova i zubnog mesa počinje se taložiti meka naslaga bijelo-žute boje koja se zove zubni plak. Zubni plak je kompleksni biofilm koji se sastoji od bakterija i njihovih metaboličkih nusprodukata, toksina, virusa, ostataka hrane i mrtvih stanica. Bakterije iz zubnog plaka su odgovorne za razvoj karijesa i parodontnih bolesti.
Kamenac doprinosi razvoju parodontne bolesti zbog bakterija koje sadrži
Ukoliko se sav plak ne odstrani s površine zuba u roku od otprilike sedam dana, na površini zuba se počinje stvarati zubni kamenac. Naime, kako je plak kiseo, njegovu kiselost organizam nastoji neutralizirati taloženjem minerala iz sline u plak. Plak se postepeno kalcificira, tj. pretvara se u kamenac. Postoje supragingivne (iznad razine zubnog mesa) i subgingivne (ispod razine zubnog mesa) naslage zubnog kamenca. Mineralizacija plaka nastaje uglavnom u predjelima gdje se nalaze izlazi kanala velikih žlijezda slinovnica: parotidna žlijezda (kamenac se stvara na obraznoj površini kutnjaka) i sublingvalne žlijezde (jezične površine donjih sjekutića).
Sam kamenac nije kariogen niti je uzrok parodontnih bolesti, ali bakterije u njemu jesu. Zato kažemo da je kamenac sekundarni etiološki faktor koji pridonosi razvoju parodontne bolesti. On sam po sebi ne dovodi do upale, ali zbog svoje poroznosti i hrapavosti idealna je površina za naseljavanje i umnožavanje mikroorganizama. Porast broja bakterija u kamencu uzrokuje imunološki odgovor organizma. Konačno, njihovim zajedničkim djelovanjem dolazi do razvoja upalnih promjena na zubnom mesu, a kasnije i na potpornom aparatu zuba tj. parodontu. Upalu možemo prepoznati po simptomima kao što su: otečeno, crveno zubno meso koje krvari, može biti bolno, javlja se neugodan zadah te lagana pomičnost zuba.
Takvi simptomi ukazuju na razvoj parodontne bolesti - parodontoze
Pod tim nazivom uključena su sva upalna stanja koja zahvaćaju zubno meso (gingivu) i potporna tkiva zuba tj. parodont kojeg čini alveolarna kost, cement i parodontni ligament. Parodontoze se u grubo dijele na:
- Gingivitis - upalu zubnog mesa odnosno gingive
- Parodontitis - upalu parodonta.
Kad nastupi ozbiljniji oblik parodontitisa, zubno meso se može odvojiti od zuba, a zbog gubitka alveolarne kosti (kosti oko zuba) i pričvrsnog vezivnog tkiva (parodontnih vlakana koja vežu korijen zuba za koštanu alveolu) zubi postaju pomični i u konačnici mogu ispasti. Gingivitis se javlja kod gotovo svih ljudi u nekom periodu života, dok uznapredovali parodontitis zahvaća 10 do 20 % odrasle populacije.
Parodontitis se danas smatra glavnim uzrokom gubitka zubi kod odraslih. Važno je i znati da su parodontne bolesti progresivne, njihov se napredak može usporiti, ali tkiva koja se unište razvojem parodontoze najčešće je nemoguće vratiti. Njihova rekonstrukcija zahtjeva složenu i skupu kirurško-protetsku terapiju. Isto tako važno je znati da se prisutnost parodontitisa povezuje s povećanim rizikom od razvoja sistemski bolesti.
Pravilnom higijenom može se prevenirati razvoj parodontnih bolesti
S obzirom da je parodontoza primarno posljedica neadekvatne higijene zuba, odnosno usne šupljine, najvažnija u borbi protiv nje je redovita i pravilna oralna higijena. Ona je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za postizanje zdravlja usne šupljine.
Da biste očuvali zdrave zube i zubno meso, četkajte zube dva do tri puta dnevno s naglaskom na večernje pranje. Većina zubnih pasti sadrži fluor i antibakterijska sredstva te osim prevencije karijesa djeluju i na bakterije koje su odgovorne za razvoj parodontnih bolesti. Kod pacijenata koji imaju nešto slabiju manualnu sposobnost preporuka bi bila uporaba električnih četkica za zube jer se njima lakše i bolje može postići adekvatno čišćenje zubnih površina. Kod izbora klasičnih četkica prednost treba dati mekoj do srednje tvrdoj zubnoj četkici. Za čišćenje međuzubnih prostora treba koristiti zubni konac i/ili interdentalne četkice.
Uporaba interdentalne četkice je poželjna i za održavanje higijene fiksnih protetskih radova (između zubnih krunica, mostova, kod protetskog radova na implantatima). Važno je očetkati i površinu jezika. Kao nadopuna dobroj oralnoj higijeni mogu se koristiti zubni tuševi, preporučuje se i korištenje antiseptičkih tekućina za ispiranje usne šupljine, ali samo po preporuci doktora dentalne medicine.
Prevencija parodontnih bolesti uključuje i redovite posjete stomatologu i profesionalno čišćenje zubnog kamenca
Čišćenje zubnog kamenca svakih tri do šest mjeseci pomaže u održavanju oralnog zdravlja. Osim u smirenju upale zubnog mesa, njegovog krvarenja, čišćenje zubnog kamenca pomaže i u uklanjanju neugodnog zadaha te u uklanjanju pigmentnih obojenja zuba koja nastaju kao posljedica pušenja, ispijanja kave i čajeva. Zubni kamenac se odstranjuje u ordinaciji dentalne medicine ručnim i/ili ultrazvučnim instrumentima koji osiguravaju bezbolno odstranjenje kamenca bez opasnosti od oštećenja zubne površine na kojima se nalazi plak i kamenac. Nakon čišćenja, slijedi poliranje zuba.
Još jedan od načina odstranjena mekih i tvrdih naslaga i oboljenja s površine zuba je i pjeskarenje zuba. Pjeskarenje zubi je metoda profesionalnog čišćenja zubnih površina od zubnih naslaga (plaka, pigmentacija, kariogenih bakterija) visokotlačnim mlazom vode i praha (natrijeva bikarbonata). Kao i čišćenje zubnog kamenca, pjeskarenje je neinvazivan, siguran i potpuno bezbolan postupak. Zubi su nakon postupka čišćenja kamenca i pjeskarenja sjajni i ispolirani te manje skloni ponovnom nakupljanju plaka i pigmentacija.
Za više savjeta o oralnom zdravlju posjetite stanicu ordinacije dentalne medicine dr. Patricie Marčetić i službeni Instagram profil.
Članak je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.