Iz toga razloga smo odlučili dr. Luki Stojiću, stručnjaku estetske stomatologije iz Denta Centra, postaviti nekoliko pitanja vezanih uz profesionalno čišćenje zubi. Za početak, pitali smo ga koja je razlika između zubnog plaka i zubnog kamenca.

Neredovito čišćenje zubnog plaka dovodi do pojave zubnog kamenca

„Zubni plak možemo opisati kao mekane naslage na površini zuba koji se sastoji od proteina iz sline, bakterija koje se normalno nalaze u našim ustima i produktima njihovog metabolizma. Dakle riječ je o jednoj složenoj zajednici bakterija koje proizvode različite kemijske spojeve te tako privlače nove bakterije, pritom stvarajući svojevrsni biofilm na površini zuba. Važno je napomenuti da zubni plak nije moguće odstraniti ispiranjem već samo mehaničkim četkanjem zubnom četkicom i pastom za zube", kaže dr. Luka Stojić.

Dodaje kako ubrzo nakon čišćenja započinje novi ciklus odlaganja proteina iz sline i naseljavanja bakterija. Upravo zbog toga je važno redovito pranje zubi jer ako se zubni plak duže vrijeme ne ukloni s površine zuba tada počinje upijati minerale iz sline i pretvara se u kamenac. Drugim riječima, zubni kamenac bi mogli opisati kao tvrdu naslagu na zubima, nastalu iz plaka zbog neredovitog pranja zuba.

"Zubni kamenac je izrazito povoljan za naseljavanje novih bakterija na svoju površinu i stvara se začarani krug. Problem je što te naslage kamenca više ne možemo ukloniti samo četkanjem odnosno svakodnevnim mjerama oralne higijene već moramo posjetiti stomatologa da posebnim zvučnim i ultrazvučnim nastavcima očisti površinu zuba", tvrdi dr. Stojić.

Profesionalno čišćenje zubnog kamenca u stomatološkoj ordinaciji se preporučuje barem jedno godišnje, a sve kako bi se spriječili gingivitis te u krajnjom slučaju i parodontitis koji može dovesti do gubitka zubi.

Što sve uključuje profesionalno čišćenje zubi?

Kao što je dr. Luka Stojić naveo, zubni kamenac nije moguće očistiti klasičnim pranjem zubi. Kako je riječ o vrlo čvrstoj naslazi na površini zuba, nju je jedino moguće ukloniti posjetom stomatologu koji će sa specijalnim ultrazvučnim nastavcima "razbiti" nakupine kamenca i odstraniti ih s površine zuba. Dr. Stojić napominje kako je riječ o potpuno bezbolnoj i neinvazivnoj metodi pa ni nema razloga da se posjet stomatologu u svrhu čišćenja zubi odgađa zbog straha.

"Danas se često koristi i pjeskarenje kao način uklanjanja različitih pigmentacija i zubnog plaka s površine zuba te sprječava nastanak kamenca i s njime povezanog gingivitisa i parodontitisa. Nakon što se kamenac ukloni iznimno je važno ispolirati zube sa specijalnim četkicama i pastom kako bi površina zuba postala glatka, a zubi sjajni te kao takvi manje skloni ponovnom nakupljanju plaka i pigmentacija", kaže dr. Stojić.

Razlika između gingivitisa i parodontitisa

Gingivitis je medicinski naziv za upalu zubnog mesa, a nastaje kao imunološki odgovor na bakterije u zubnim naslagama. 

"Glavni simptom je krvarenje iz zubnog mesa, boja više nije svijetlo ružičasta već tamno crvena te se može primijetiti i oteklina. Sve je to produkt reakcije našeg imunološkog sustava na toksine koje proizvode bakterije u naslagama na zubima", kaže dr. Stojić.

"Glavna opasnost gingivitisa je ako se ne liječi da će se upalna reakcija proširiti u dublje slojeve parodonta (potpornih struktura zuba) i tako nastaje parodontitis. Kao posljedicu imamo uništenje kompleksnog potpornog tkiva (alveolarna kost, parodontni ligament, cement) zuba te stvaranje džepova i gubitak alveolarne kosti", naglašava dr. Stojić.

Kiretaža može spriječiti gubitak zubi

Kada je riječ o gingivitisu, klasično čišćenje zubnog kamenca je obavezno u procesu liječenja. No, kada se upalna reakcija proširi na dulje slojeve parodonta, najčešće je potrebno dubinsko čišćenje ili točnije kiretaža zuba. 

"Ukratko, mogli bi reći da klasično čišćenje kamenca uklanja nakupine kamenca, plaka i pigmentacije s površine zuba koji je iznad površine zubnog mesa. S druge strane, kiretaža zuba je postupak kojim otklanjamo nakupljeni plak, kamenac koji se stvorio na površini zuba, ali također ispod površine zubnog mesa u parodontnim džepovima', pojašnjava dr. Stojić

Dodaje kako se kiretaža zuba može raditi na pojedinom zubu ili na više njih po takozvanim kvadrantima. "Kako je riječ o dubinskom čišćenju, kiretaža se u pravilu provodi pod lokalnom anestezijom sa specijalnim instrumentima (kiretama), ali i ultrazvučnim nastavcima i laserom. Od presudne je važnosti dobro očistiti i ispolirati zahvaćeno područje kako bi uklonili sve bakterije i omogućili cijeljenje te stvaranje nove kosti.", kaže dr. Stojić. 

Ujedno napomijenje kako je parodontitis vodeći razlog gubitka zubi u osoba starijih od 40 godina, ali i da nisu svi jednako podložni nastanku parodontitisa. Naime, postoje određeni faktori koji svakako pospješuju njegov nastanak kao što su pušenje i nekontrolirani dijabetes.

"Istraživanja ukazuju na povezanost parodontitisa i nekih sistemskih bolesti, prije svega kardiovaskularnih. Pacijenti s parodontitisom imaju puno veći dokazani rizik nastanka koronarne bolesti srca i moždanog udara nego oni bez parodontitisa te novija istraživanja idu upravo u tom smjeru", zaključuje dr. Stojić.

Zubar Kate Middleton otkriva tajnu njenog osmijeha, iznenadit će te!