• Uzroci zbog kojih nastaju bolesti krvi
• Simptomi krvnih bolesti nisu specifični pa kako onda prepoznati da se radi o bolesti krvi
• Statistike porasta oboljelih od bolesti krvi upozorenje su da su hematološke bolesti smrtonosnije od COVIDA -19.
• Liječenje krvnih ugrušaka
• Moguće posljedice, ako se bolest zanemari
• Prevencija

Postoji nekoliko različitih vrsta uzroka bolesti krvi. Mnogi su poremećaji krvi genetski i prenose se s generacije na generaciju poput hemofilije spolno vezanim nasljeđivanjem. Neki se događaju kao posljedica drugih bolesti. Neki se pojave kao nuspojava određenih lijekova ili kad ljudi ne unose dovoljno hranjivih sastojaka u prehrani. Ponekad liječnici ne znaju uzrok. Poremećaji krvi mogu utjecati na bilo koju od tri glavne komponente krvi:

• Crvene krvne stanice ili eritrociti koje dovode kisik do tjelesnih tkiva, kada ih nema dovoljno riječ je o anemiji
• Bijele krvne stanice, leukociti koje se bore protiv infekcija, a ukoliko je snižen njihov broj riječ je o leukopeniji
• Trombociti, koji pomažu u zgrušavanju krvi, a ukoliko je snižen njihov broj riječ je o trombocitopeniji

Poremećaji krvi također mogu utjecati na tekući dio krvi, koji se naziva plazma. Ponekad ima previše određenih krvnih stanica. Ponekad u krvi ima premalo ili previše pojedinih sastavnica plazme, što joj je potrebno za normalan rad, poput faktora zgrušavanja.

Simptomi

Poremećaji krvi mogu izazvati simptome bilo gdje u tijelu. Neki uobičajeni simptomi uključuju:

• Umor
• Slabost
• Kratkoća daha
• Tahikardija
• Groznice
• Infekcija
• Krvarenje
• Modrice
• Krvni ugrušci
• Otečeni limfni čvorovi

Simptomi će ovisiti o kojem se krvnom poremećaju radi i koji dio krvi ne radi normalno. Mnogo drugih stvari može uzrokovati te simptome. Dr. Vodanović, objasnio je postoji li jedan ili više specifičnih simptoma za koagulaciju uz navedene simptome koji bi naveli na zaključak da se radi o poremećaju zgrušavanja: "Ne postoji niti jedan krvni nalaz, fizikalni znak ili simptom koji bi naveo na zaključak s visokom sigurnošću da se radi o poremećaju zgrušavanja. Simptomi poput tahikardije, grčeva mogu se javiti i kod niza drugih bolesti (kardiovaskularne bolesti, anksiodepresivni poremećaj, hipertireoza i dr.) stoga se važno javiti liječniku, ako se radi o naglo nastalom simptomu. Definitivna dijagnoza se postavlja temeljem anamneze, odnosno bolesnikovih simptoma, fizikalnog pregleda i laboratorijske dijagnostike. Snižena ili uredna vrijednost D-dimera s velikom vjerojatnošću otklanja mogućnost plućne embolije ili DVT (duboka venska tromboza). UZV  pretraga krvnih žila s Dopplerom venske ili arterijske cirkulacije ili MSCT angiografija arterija pluća otkrivaju postojanje tromba odnosno embolusa."

Dr. Vodanović kaže da se nakon preboljele venske tromboze, kod trećine bolesnika može javiti posttrombotski sindrom (bol, težina u nozi, svrbež kože, promjena boje ili diskoloracija, varikozne vene, pojava rana odnosno ulkusa). "Navedenom stanju doprinosi debljina, šećerna bolest, posebice ako postoji i arterijska insuficijencija uslijed tromboze arterija ekstremiteta što također dovodi do pojave boli, hladnoće uda, sklonosti pojave ranica ili rana koje teško ili uopće ne zacjeljuju. U slučaju modrica koje nastaju bez objašnjenja, potrebno je isključiti mogućnost trombocitopatije (smanjena funkcija trombocita) uslijed uzimanja lijekova (npr. acetilsalicilna kiselina ili nesteroidni antireumatici) ili antikoagulansa, a trombocitopatija može biti prirođena znatno rjeđe. Potrebno je odrediti krvnu sliku i odrediti broj trombocita te odrediti aktivnost vWF (von Willebrandov faktor) kao i funkcionalne odnosno agregacijske testove trombocita, koagulogram te po potrebi aktivnost faktora zgrušavanja pojedinačno. Potrebno je isključiti i stečeni poremećaj zgrušavanja poput stečene hemofilije, kao i nasljednu hemofiliju kod mlađih bolesnika", pojasnio je liječnik.

Neumoljiva statistika

Zbog straha od zaraze koronavirusom, oboljeli od bolesti krvi preskaču preventivne preglede, a oni u rizičnim skupinama često ignoriraju simptome, poručuju iz Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru. Iz Društva su naglasili da ignoriranje simptoma i izostanak pregleda hematoloških bolesnika može imati puno teže posljedice od koronavirusa.

"Prema podacima iz 2019. godine, ukupno je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo 8.470 bolesnika s malignim novotvorinama limfnog, hematopoetskog i srodnih tkiva (MKB šifre C81 – C97), drugih bolesti krvi i krvotvornog sustava (D51 – D77) prema MKB –u (Međunarodna klasifikacija bolesti) – ukupno 24.463. S druge strane, 2005. godine bilo je preko 44 % manje zloćudnih novotvorina limfnog, hematopoetskog  i srodnih tkiva, tj., 4.709, a drugih bolesti  krvi i krvotvornog sustava 12.181, što je duplo manje nego 2019. Jasno je da je u kontrolnom vremenskom periodu od 2005. do 2019. došlo do značajnog porasta broja bolesnika s dijagnozom hematoloških benignih ili malignih oboljenja", protumačio je dr. Vodanović, što je dobrim dijelom posljedica i bolje dijagnostičke obrade.

Kako se liječe krvni ugrušci?

Krvni ugrušci se različito liječe ovisno o mjestu ugruška i zdravlju. Ako imate simptome i sumnjate da imate krvni ugrušak, odmah posjetite liječnika. Mnogo je napretka u istraživanjima koja su poboljšala prevenciju i liječenje krvnih ugrušaka. Neki trenutni tretmani uključuju:

• Antikoagulansi - lijekovi koji sprječava stvaranje ugrušaka, primjenjuju se u stanjima akutne tromboze, plućne embolije, srčanog infarkta, trajne fibrilacije atrija
• Trombolitici - lijekovi koji otapaju krvne ugruške
• Kateterska usmjerena ili vođena tromboliza - postupak u kojem se dugačka cijev, nazvana kateter, kirurški uvodi i usmjerava prema krvnom ugrušku i dostavlja lijekove koji otapaju ugrušak
• Trombektomija - kirurški način uklanjanja ugruška

Moguće posljedice, ako se zanemari bolest

"Ako se bolest zgrušavanja zanemari, primjerice, ako se ne prepoznaju simptomi koji mogu upućivati na duboku vensku trombozu (DVT), može doći do opsežnije DVT noge i zdjelice s razvojem posttrombotskog sindroma ili čak do plućne embolije, koja ima svoju smrtnost 5 do 10 %. Važno je uzimati redovito antikoagulantnu terapiju, da ne dođe do preskakanja u uzimanju lijeka (što je osobito važno kod DOAK-a ili direktnih oralnih antikoagulansa). Navedeni lijekovi brzo započinju svoje djelovanje (nakon nekoliko sati), ali se moraju uzimati redovito kako bi antikoagulantni učinak bio zadovoljavajući. Pritom je važno ići na redovite liječničke preglede i provoditi obradu prema preporukama liječnika. Ako bolesnici uzimaju varfarin (primjerice Martefarin) važno je paziti na unos namirnica koje imaju vitamin K jer vitamin K smanjuje učinak Martefarina, odnosno lijek je potrebno uzimati u većoj dozi za postizanje terapijskog učinka, te je nužno praćenje uzimanja lijeka u vidu određivanja PV-a i INR-a", objasnio je dr. Vodanović.

Mogu li se krvni ugrušci spriječiti?

Postoji nekoliko načina kako smanjiti šanse za nastanak krvnog ugruška, kao što je kontrola čimbenika rizika kada je to moguće. Ako mislite da biste mogli biti u opasnosti zbog genetskih čimbenika ili čimbenika ponašanja, razgovarajte sa svojim liječnikom obiteljske medicine koji će vas uputiti na daljnje specijalističke konzilijarne preglede i dijagnostičku obradu. Također, pobrinite se da vaš liječnik bude upoznat sa svim lijekovima koje uzimate, posebice s obiteljskom anamnezom poremećaja zgrušavanja krvi.