"Planocelularni karcinom je čest oblik raka kože koji je često jednostavno lječiv. Postoje vrlo površinski oblici koje se liječe zamrzavanjem tekućim dušikom, lokalnim citostaticima u obliku krema ili imunomodulatorima u obliku krema. Zatim postoje invazivniji oblici koji se moraju liječiti kirurškim zahvatom kada se tumor odstrani u cijelosti ili se liječi zračenjem. U konačnici, postoje vrlo agresivni planocelularni karcinomi koji se šire u potkožje razarajući mišić, hrskavicu pa i kost. Taj oblik planocelularnog karcinoma je sklon i metastaziranju. Stoga kod takvih oblika planocelularnog karcinoma često nije dovoljan kirurški zahvat i zračenje, nego je nužno uključiti i sustavnu onkološku terapiju. Uobičajena kemoterapija uglavnom ne daje dobre i dugotrajne rezultate, ali svjedoci smo razvoja nove imunoterapije koja, iako trenutno nedostupna u RH na teret HZZO-a, može donijeti veliku korist za naše pacijente s uznapredovalim planocelularnim karcinomom, a s kojom se postižu vrlo dobri rezultati", objasnila je akademkinja Mirna Šitum, predstojnica zagrebačke Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice.

Imunoterapija stimulira imunološki sustav na način da prepozna i uništi stanice karcinoma. Dok se imunološki sustav bori protiv bolesnih stanica, istovremena mu je zadaća da spriječi samoga sebe u napadu na one zdrave i normalne stranice, a u tome mu pomažu takozvane kontrolne točke. One se uključuju ili isključuju kako bi se pokrenula ili zaustavila imunološka reakcija, a stanice tumora ponekad koriste te točke kako bi blokirale napad imunološkog sustava. Lijekovima za imunoterapiju poništava se ta blokada pa imunološki sustav može prepoznati tumorske stanice i napasti ih.

Iako je imunoterapija zaista ogroman pomak u liječenju karcinoma, nažalost i kod nje postoje nuspojave koje se ne mogu izbjeći. Nisu svi oboljeli kandidati za liječenje imunoterapijom, a to se prvenstveno odnosi na pacijente s nekim imunološkim bolestima. 

O imunoterapiji i važnosti multidisciplinarnog liječenja raka kože razgovarali smo s akademkinjom Mirnom Šitum.

mZ: Nedavno je održan kongres „Znanstveni simpozij multidisciplinarnih timova ze melanom“. Možete li se osvrnuti na značajnije informacije iznesene na skupu?

Ove godine održali smo drugi Znanstveni simpozij multidisciplinarnih timova za melanom kojim smo htjeli naglasiti koliko je važna suradnja svih struka koje se bave pacijentima oboljelim od melanoma. Inače je tendencija u medicini da se pacijentom bavimo interdisciplinarno jer se tako postižu najbolji rezultati u liječenju. Upravo zbog te spoznaje smo formirali nove timove za pacijente oboljele od melanoma u svim velikim kliničkim bolničkim centrima. U Zagrebu su dva,  jedan je u KBC Sestara milosrdnica u kojem i ja radim, a gdje je ujedno sjedište Referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom, te u KBC Zagreb, Split i Osijek.

Navedeni klinički  bolnički centri u svojim sastavima imaju liječnike različitih specijalnosti koji se bave pacijentima s melanomom i ostalim kožnim tumorima. Na Simpoziju smo se upoznali i s novim statističkim podacima i epidemiološkim studijama o incidenciji melanoma iz kojih se vidi porast broja oboljeli svake godine. U registru za rak RH gdje su objedinjeni podaci, do kraja 2016. godine bilo je 800 novooboljelih što je otprilike oko 20 oboljelih na 100 000 stanovnika, godinu prije oboljelih je bilo 150 manje, što znači da bilježimo veliki porast broja oboljelih. Među oboljelima je puno onih s tankim melanomima koji imaju dobru prognozu, ali nažalost i oboljelih od takozvanog invazivnog melanoma koji se može razviti u metastaze.

mZ: Od 2005. organizirate javnozdravstvene akcije na kojima građani mogu pregledati sumnjive madeže i izrasline na koži. Imate li podatak koliko je građana sudjelovalo do sada?

Do sada smo pregledali 40 tisuća građana RH i proveli edukacije o važnosti prevencije i ranog otkrivanja melanoma u vrtićima, školama kao i edukacije profesora, trenera i sportaša. U ukupnoj populaciji oboljelih od karcinoma kod nas je tri posto oboljelih od melanoma što ga čini jednim od rjeđih tumora, ali obzirom na njegov maligni potencijal vrlo je značajan te je stoga prevencija od izuzetnog značaja.

mZ: Osim melanoma koji su još tumori kože opasni?

Najčešći zloćudni tumori kože su karcinomi kože, među koje spadaju celularni i bazocelularni karcinom. Drugi po zloćudnosti iza melanoma je planocelularni karcinom koji je vrlo čest kod ljudi koji su se jako puno izlagali suncu i dosta je povezan sa zanimanjima na otvorenom - ratari, ribari, mornari, potom ljudi koji žive na otocima gdje ima jako puno sunčanih dana. Obično se pojavljuju u zreloj dobi, u osmom desetljeću života.

mZ: Prepoznaje li se planocelularni karcinom teže od melanoma budući da nije pigmentiran?

Dermatolozima nije teško prepoznati problem jer ima nekoliko kliničkih slika, a jedna od najčešćih su aktinička ili solarna keratoza koja izgleda kao roskasto - crvenkasta flekica koja se polako ljušti i podsjeća na područje posebno osjetljive kože ili ekcema, a specifične su i po tome što povremeno krvare. Najčešće se pojavljuje na koži čela, lica i području vlasišta te na nadlanicama, dakle na područjima koja su stalno izložena suncu. Invazivni oblik planocelularnog karcinoma ima izgled tvrdog čvorića koji je često prekriven krastom i povremeno krvari ili je u obliku otvorene rane uzdignutih rubova koja nikako ne cijeli. Upravo ovaj oblik ima sklonost širenju kroz dublje slojeve kože i može zahvatiti mišiće, hrskavicu, kosti te metastazirati na limfne čvorove i unutarnje organe.

mZ: Kako se liječi invazivni karcinom kože?

Do nedavno nismo imali na tržištu učinkovitu terapiju osim zračenja i kemoterapije. A sada se na tržištu pojavila ciljana imunoterapija koja može pomoći našim pacijentima s metastatskim i lokalno uznapredovalim planocelularnim karcinomom. Međutim, ti lijekovi su jako skupi i nisu na  popisu lijekova koji se mogu dobiti preko HZZO-a. Za nas su dostupni samo kroz programe u kojima farmaceutske kompanije omogućavaju liječenje pacijentima kroz takozvane milosrdne ili donacijske programe. Nadamo se da će u što skorije vrijeme ovi lijekovi biti dostupni svim našim pacijentima na teret HZZO-a.

mZ: Kakvi su rezultati liječenja imunoterapijom?

Kod čak 67% pacijenata koji su sudjelovali u studiji zaustavljeno je daljnje napredovanje bolesti. Pri tome se bolest djelomično povukla kod trećine svih ispitanika, dok je kod 11 % bolesnika u potpunosti nestala. Kod velikih tumora već je veliko postignuće da se tumor smanji pa se onda može kirurški ukloniti. U svakom slučaju bilježi se dobar rezultat liječenja kod metastatskog i lokalno agresivnog karcinoma. Treba naglasiti i da kod svih ovakvih lijekova postoje nuspojave pa kod pacijenata koji imaju određene imunološke bolesti nije moguće primjenjivati ove lijekove. Neke od značajnijih nuspojava su hipotireoza, upala pluća, hepatitis, ali te nuspojave nisu zabilježene kod značajnog broja pacijenata.