Zahvaljujem se svima na doista nevjerojatnoj količini interesa i poziva koji su me danas zatekli iz doslovno svih medija u Republici Hrvatskoj da kao međunarodno prepoznati stručnjak za područje globalnog zdravlja pokušam smiriti atmosferu koja se u Hrvatskoj počela stvarati zbog prvih oboljelih od novog tipa koronavirusa COVID-19.

Nadam se da možete razumjeti da kao direktor velikog istraživačkog centra za globalno zdravlje te voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, imam ovih dana iznimno puno posla i potpuno mi je nemoguće odgovarati na vaše pojedinačne zahtjeve. Stoga ću ovim putem pokušati barem do neke mjere ispuniti i svoju društvenu zadaću kao znanstvenik koji se ovim područjem već dugo i intenzivno bavi, te podijeliti nekoliko razmišljanja sa svima koji su počeli osjećati zabrinutost zbog ove nove pandemije u 21. stoljeću.

Također, pristao sam biti gost gospodinu Aleksandru Stankoviću ovu nedjelju, 01.03.2020. u emisiji "Nedjeljom u 2". Također, pristao sam dati i intervju Nenadu Jariću Dauenhaueru za Index.hr koji bi trebao biti objavljen tjedan dana kasnije, tj. oko 08.03.2020. Uz to, pisat ću i za moj matični "Večernji list", čiji sam kolumnist. Svi ostali mediji imaju pravo prenositi nastavke serijala kojeg sam započeo na Facebooku pod nazivom "Karantena Wuhan", a u kojem ću tijekom trajanja ove pandemije sustavno objašnjavati sve što mi se čini bitnim za dubinsko razumijevanje i dobro informiranje o svemu što se događa. Više od toga doista nikako neću stići ponuditi, pa se zbog toga svima iskreno ispričavam unaprijed.

 'Paranoja doista nije potrebna'

Kad god se vratim u Hrvatsku u kraće ili dulje posjete, prijatelji me znaju duhovito upozoriti: "Igore, ovdje u Hrvatskoj ti oprez nije dovoljan. Potrebna je paranoja!". Ako je to i istina, bojim se da su neki ljudi takav način razmišljanja počeli primjenjivati i na novonastalu situaciju s koronavirusom. Želio bih reći da je u ovom slučaju oprez ipak sasvim dovoljan, ali paranoja doista nije potrebna.

No, pitanje je samo koliki bi taj oprez trebao biti? Iako je ozbiljnom znanstveniku nezahvalno prognozirati bilo što u vezi širenja sasvim novog i nepoznatog virusa cijelom ljudskom populacijom u svijetu, te predvidjeti svaki pojedinačni događaj, tijekom protekla dva mjeseca prikupli smo o novom koronavirusu COVID-19 ipak dovoljno podataka za barem neka predviđanja. Ukoliko se novi koronavirus vremenom sasvim proširi Hrvatskom i uspije zaobići brojne mjere prevencije koje su trenutno na snazi, broj njegovih žrtava trebao bi, barem otprilike, biti usporediv s brojem žrtava od gripe ili od cestovnih prometnih nesreća u istom razdoblju. To znači da je određen zdrav oprez preporučljiv. Taj je oprez razuman dok god je na istoj razini kao i blaga bojazan koju možda osjećate kada sjedate u automobil i pripremate se na malo dulji put, ili kada čujete na vijestima da je u Hrvatsku stigla gripa.

Ako zbog novog koronavirusa osjećate strah veći od toga kad sjedate za volan ili čujete da stiže gripa, a koji vam je već dobro poznat, znači da taj strah više nije razuman i da ste počeli podlijegati atmosferi panike. Tu paniku izazivaju u vama stalni medijski napisi i način njihovog isticanja, a ne općeprihvaćene i znanstveno utemeljene spoznaje o koronavirusu. Ako ste se počeli i ponašati drugačije no što se ponašate tijekom zimskih mjeseci, tijekom epidemije gripe, primjerice, skupljate zalihe hrane ili nosite maske ulicom, to ponovo nije ponašanje koje je usklađeno sa stvarnim razmjerima opasnosti.

Zašto se o koronavirusu ovoliko piše, a o gripi ne?

Često me ljudi ovih dana, međutim, pitaju zašto se onda uopće o koronavirusu toliko piše i brine, a o gripi ne, ako je gripa možda i opasnija bolest? Razlog je djelomično taj što nam je gripa već desetljećima dobro poznata bolest, vraća se svake godine i imamo iskustva s njezinim manifestacijama na desecima milijuna oboljelih u svijetu, znamo kako unaprijed razviti cjepiva protiv nje, a počeli smo na tržištu dobivati i prve donekle djelotvorne lijekove.

Za razliku od gripe, novi koronavirus nam je nepoznat i oprezni smo najviše zbog toga da nas ne bi iznenadio. Ako taj virus trenutno ima ikakav interes, to je da se prilagodi ljudskoj vrsti kao svom novom rezervoaru u kojem će se nastaviti množiti, a ne da nas ubija. Virus sada, širenjem kroz ljudsku vrstu, nastavlja mutirati kako bi nam se što brže i bolje prilagodio. Mnoge od tih mutacija učinit će ga manje opasnim za naše zdravlje, jer će nam se na taj način bolje prilagoditi. Međutim, neke bi ga nasumične mutacije mogle učiniti i opasnijim, a zbog toga moramo biti na oprezu dok ga bolje ne upoznamo i dok se pandemija ne završi. Nije vjerojatno da će novi koronavirus virus mutirati na način da bi u mnogih zaraženih mogao postati značajno opasniji nego što je sada, ali to ćemo smjeti definitivno tvrditi tek kada pandemija završi.

Nadam se da će ova razmišljanja barem malo umiriti moje čitatelje, a detaljnije informacije ponudit ću, ostane li do tad sve prema trenutnom planu, u emisiji "Nedjeljom u 2", intervjuu u Index.hr-u, novim kolumnama u svom matičnom "Večernjem listu", te kontinuirano ovdje na Facebooku, putem serije "Karantena Wuhan", koja će polako pratiti razvoj ove pandemije i njezine najzanimljivije priče.

Predstavnicima medija želio bih ukazati i na našu vrhunsku znanstvenicu Petru Klepac, koja radi na čuvenom London School of Hygiene and Tropical Medicine i bavi se upravo modeliranjem zaraznih bolesti, i to mogućih epidemija i pandemija koronavirusa. Ako znate za još naših stručnjaka u svijetu koji se bave ovim područjem, svakako ukažite na njih u komentarima ispod ovog priopćenja. Također, pomozite dijeljenjem da ovaj stručni pogled na koronavirus postane "viral" prije no što sam koronavirus u Hrvatskoj postane "viral", pa će biti manje nepotrebnog straha.

Zahvaljujem se svima na interesu i budite slobodni prenositi moje daljnje objave o pandemiji.

Prof. dr. sc. Igor Rudan, FRSE

Direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu
Direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu
Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa "Journal of Global Health"