HZJZ: Zabrinjavajući rezultati analize otpadnih voda - porast konzumacije sintetičkih droga u Hrvatskoj
"Novost je da se analiza za 2024. godinu provela u Zagrebu i Splitu i nadam se da ćemo uskoro proširiti broj gradova u kojima ćemo provoditi analizu", rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.
Rezultati za dva hrvatska grada pokazuju da je u Zagrebu veća prisutnost svih droga osim ecstasyja.
Studija je obuhvatila 128 gradova, no ni Zagreb ni Split ne nalaze u prvih 20 gradova po prisutnosti droga u otpadnim vodama u Europi, kazao je Capak
Prema najnovijoj studiji analize otpadnih voda, koju je provela europska istraživačka skupina SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), zabilježen je porast uporabe stimulativnih droga u europskim gradovima, dok su se tragovi kanabisa smanjili.
Studija je obuhvatila 128 gradova iz 26 europskih zemalja (24 EU članice, Turska i Norveška) i analizirala je otpadne vode prikupljene tijekom tjednog razdoblja između ožujka i svibnja 2024. godine.
Istraživanje je pokazalo da su tragovi ecstasyja, kokaina i amfetamina u porastu u odnosu na 2023. godinu, dok su koncentracije metamfetamina i ketamina zabilježile varijacije ovisno o državi.
Svih šest istraživanih ilegalnih droga bile su prisutne u gotovo svakom gradu uključenom u studiju. Iako su utvrđene značajne regionalne razlike, među većim i manjim gradovima unutar pojedinih zemalja s obzirom na količinu droga u otpadnim vodama.
U Zagrebu je zabilježen pad koncentracije urinarnih biomarkera na ecstasy u odnosu na 2023. godinu s prosječnom razinom od 20.71 mg/1000 stanovnika, dok je u Splitu prosječna razina veća i iznosi 35.49 mg/1000 stanovnika po danu.
U Zagrebu se od 2012. godine bilježi uzlazni trend pojavnosti kokaina u otpadnim vodama s povremenim padovima. Prisutan je pad amfetamina u odnosu na 2023. godinu, ali se bilježi znatan porast metamfetamina od zadnjeg istraživanja provedenog 2020. godine.
Mjerenje urinarnih biomarkera ketamina u Zagrebu nije provedeno, dok je u Splitu 2024. godine prosječna razina iznosila 12.59 mg/1000 stanovnika po danu. U Zagrebu je prisutna stabilna koncentracija kanabisa u odnosu na 2023. godinu.
Kada se promatraju tjedni obrasci, više tragova droga uočeno je tijekom vikenda, što se povezuje s rekreacijskom uporabom kokaina, ketamina i ecstasyja. Nasuprot tome, tragovi amfetamina, kanabisa i metamfetamina ravnomjernije su raspoređeni tijekom cijelog tjedna.
Konzumacija kemijskih droga kokaina, amfetamina i ecstasyja
U Hrvatskoj raste konzumacija kemijskih droga kokaina, amfetamina, ecstasyja te uzgoj kanabisa, što je, uz ponašanje ovisnosti kao što su igre na sreću te konzumaciju alkohola i duhana, glavni problem koji se pokušava riješiti zajedničkim Akcijskim planom za suzbijanje ovisnosti.
“Shvatili smo nužnost promjene pristupa pa smo po prvi put krenuli zajednički gledati cijeli niz ovisnosti koje uključuju alkohol, cigarete, kocku, video igre i druge što do sada nije bila praksa nego je za pojedine ovisnosti postojao zaseban nacionalni program”, izjavio je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.
Učili smo iz primjera drugih zemalja koje su sličnije nama i gledali kako unaprijediti sustav da nam sustav bude efikasniji, dodao je.
Po podacima iz 2022. pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo registrirano je 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama pri čemu je 641 osoba bila na liječenju.
Zbog ovisnosti o opijatima na liječenju je bilo 4741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put.
Broj liječenih osoba je porastao, ali je i dalje manji u odnosu na godine prije pandemije covida.
Prosječna dob liječenih osoba je 40,8 godina, dok prva eksperimentiranja s drogom kreću u dobi od oko 16,3 godina. U 2022. godini je na liječenju bilo ukupno 132 maloljetnika.
Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti
Akcijskim planom koji je dio Nacionalne strategije nastoji se sveobuhvatnije pristupiti problemu ovisnosti i to kroz zajednički rad Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova.
“Ministarstvo zdravstva inzistira na kvaliteti preventivnih programa koji bi odgovarali potrebama. Radimo na osiguranju kvalitete usluge gdje nam je naglasak uvijek na prevenciji i želimo da tu funkcioniraju dokazani programi koji odgovaraju potrebama i koji će biti efikasni”. rekao je Petković.
Pojasnio je kako je u tu svrhu s radom započela Info linija za ovisnosti koja građanima omogućava informiranje o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problem u borbi s ovisnostima.
Pripremljena je brošura za ponašajne ovisnosti kako bi ljudi mogli vidjeti što je to i a znaju gdje mogu potražiti pomoć.
Za samu provedbu akcijskog plana osigurano je 160 milijuna eura, većinski iz redovnih sredstava ministarstva i nadležnih zavoda, rekao je Petković.
Akcijskim planom će se provoditi i mjere te niz projekata kojima će se nastojati zadovoljiti tri strateška prioriteta, a to su smanjenje potražnje sredstava ovisnosti, smanjenje dostupnosti droga i povezanog kriminala te povećanje institucionalnih kapaciteta za učinkovitije politike na području ovisnosti. “Naglasak je na prevenciji, tretmane smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica te smanjenju ponude koji nastojimo ostvariti u suradnji s represivnim aparatom” dodao je Petković.
Petković smatra i kako budućnost nosi nove izazove za cijeli sustav pri čemu je poseban naglasak stavio na epidemiju fentanila koja je u SAD-u uzela 110.000 života te koji bi mogao postati novi problem za Europu.
“U Afganistanu se rapidno smanjuje uzgoj opijumskog maka, pa se javlja pitanje hoće li doći do nestašice heroina na tržištu. Ako do toga dođe, treba voditi računa o zamjeni koja bi se mogla pojaviti, a to je potencijalno fentanil. Jedini način da se suzbije šteta nastala fentanilom je nalokson, lijek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja.” dodao je Petković.