"Moramo biti sigurni da pacijent u Gospiću, Puli ili Zagrebu može dobiti jednako kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Kategorizirat ćemo bolnice, ali to ne znači umanjenje važnosti nekih od njih, jer i manje i specijalizirane bolnice mogu pružati odličnu uslugu", rekla je Hrstić.

Govoreći o ljudskim resursima u zdravstvenom sustavu, navela je da u procjeni potreba nije dovoljno voditi se trenutnim stanjem nego projekcijama za 2030. ili 2035. godinu.

"Vječito je pitanje imamo li dobar broj liječnika i medicinskih sestara, zato ćemo u sljedećim mjesecima napraviti dobru projekciju trenutnog stanja regionalnog rasporeda zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj. Tako će se moći uvidjeti je li odobren broj specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu dovoljan. Ako se pokaže da u najudaljenijim krajevima treba više ili manje potreve, mijenjat ćemo planove", navela je ministrica.

Na pitanje o listama čekanja, ministrica Hrstić je istaknula da se treba razlučiti radi li se o elektivnom ili hitnom pregledu.

"Ministarstvo zdravstva je počelo raditi na kriterijima za naručivanje, odnosno koja su indikacijska područja. Tek kad se uvede kriteriji za naručivanje onda ćemo točno znati što je lista čekanja a što pretraga kao predmet želja. Uz to, moramo pripremiti dokument o prihvatljivim vremenskim okvirima čekanja za neki pregled te maksimalno digitalizirati sustav", rekla je Hrstić.

Osvrnula se i na dugove prema veledrogerijama te kazala kako su veledrogerije važne bolnicama ali su i bolnice vrlo potrebne veledrogerijama.

Želja nam je financijski stabilizirati svaku zdravstvenu ustanovu i ove godine počeli raditi na tome u partnerskom odnosu s veledrogerijama, dodala je. 

Hrstić je naglasila da je za vrijeme ove Vlade, od 2016. do danas, u infrastrukturu i kadrove u zdravstvenom sustavu uloženo više od 2,6 milijardi eura.

Ministarstvo zdravstva u plusu Hrstić: Ministarstvo će sanirati goruće dugove veledrogerijama