Dalmatinske bolnice: Pritisak na hitne prijeme, nedostatak kadrova i opreme
Sa sastanka koji su održali prije tjedan dana zatražili su pomoć Ministarstva zdravstva u rješavanju tih problema s obzirom na to da skrbe za oko milijun stanovnika Dalmacije.
Govoreći o velikom pritisku na OHBP KBC-a Split, ravnatelj Krešimir Dolić navodi kako izvan turističke sezone u hitnom prijemu dnevno bude obrađeno prosječno između 390 i 420 pacijenata, no ljeti ta brojka prelazi 650 pacijenata, dok se na helidromu godišnje bilježi više od 800 slijetanja. Sve to iziskuje golemi angažman zaposlenika, a pritom oko 80 posto pacijenata koji se javljaju nisu žurni pacijenti.
U KBC-u Split radi 691 liječnik, a 279 liječnika je na specijalizaciji, čime je situacija poboljšana, no najveći manjak osjeća se u hitnoj medicini, te u kirurškim specijalnostima.
Od 1559 medicinskih sestara i tehničara, svakog mjeseca na bolovanju je njih oko 350, a i bez toga ih nedostaje 200-tinjak. U posljednje je vrijeme sve teže doći i do pomoćnog osoblja gdje također postoji manjak. Iako stalno raspisuju natječaje za deficitarna zanimanja često ne uspijevaju popuniti upražnjena mjesta zbog nedostatka kadra na tržištu.
Nužna nabavka PET-CT-a
Dolić navodi kako je u ovom trenutku za splitsku bolnicu od iznimne važnosti nabavka PET/CT uređaja koji je potreban za preciznu dijagnostiku, kao i zanavljanje endoskopske opreme.
"Najveći naglasak bi ipak stavili na prostorne nedostatke, zbog toga smo kao glavni strateški cilj stavili izgradnju nove, suvremene regionalne sveučilišne bolnice u Splitu kako bi mogli nastaviti pružati sigurnu, brzu i kvalitetnu skrb po najsuvremenijim medicinskim standardima. KBC Split je ključna i jedina tercijarna ustanova u Dalmaciji", kaže ravnatelj Dolić.
U Općoj bolnici Dubrovnik nedostaje kadra - oko stotinu liječnika, među njima specijalista pedijatrije, transfuziologije i anesteziologije, te 65 medicinskih sestara i tehničara, a od uređaja magnetska rezonanca i uređaj za angiografiju, kaže ravnatelj Mario Bekić.
Osim kadrovskog deficita, bilježe i veliki broj bolovanja, nedostatna financijska sredstva za pozitivno poslovanje bolnice te za adaptaciju prostora koji zahtijevaju intervenciju. Posljednja nabavka uređaja bila je krajem prošle godine kada su zanovili uređaje za denzitometriju i dijaskopiju.
"Uspijevamo odraditi baš sve što se od nas traži, uglavnom s postojećim kadrom, te angažmanom vanjskih liječnika što Opću bolnicu Dubrovnik košta oko milijun eura", kaže Bekić.
Prostorna ograničenja
Ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina ističe da im najveći izazov nije pojedinačni nedostatak, već neravnoteža između kadra, prostora i opreme jer ta tri elementa čine nerazdvojivu cjelinu i manjak bilo kojeg od njih izravno se odražava na kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi.
"Naša bolnica ima ozbiljna prostorna ograničenja, osobito u OHBP- u, stacionarima kirurških grana i postojećim operacijskim salama koje više ne mogu u potpunosti pratiti zahtjeve suvremenih medicinskih tehnologija. Više od 80 posto pacijenata u OHBP- u ne zahtijeva hospitalizaciju, pa je tako on postao najveći potrošač kadra u bolnici", kaže Čulina.
U turističkoj sezoni se, kaže, oslanjaju na izniman angažman zaposlenika, fleksibilnost timova, vanjske suradnike i prekovremeni rad. Za siguran i održiv rad potrebno je povećanje broja medicinskih sestara i tehničara, kojih nema, te liječnika u ključnim djelatnostima, osobito u hitnoj medicini, kirurgiji, anesteziologiji i intenzivnom liječenju.
Trenutno su im pak posebno deficitarne neonatologija, pedijatrija, imunologija, onkologija i citologija. Kao jedan od ključnih strateških projekata ističe izgradnju centralnog operacijskog bloka s helidromom.
Potraga za kadrovima
Potraga za pedijatrima, kardiolozima, psihijatrima i patolozima već duže vremena traje u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije kojima u nekim djelatnostima pomažu kolege i iz susjednih županija.
Ravnateljica Ivana Skorić upozorava na nedostatak prostora koji ih ograničava u podizanju standarda smještajnih jedinica za pacijente, te uvođenju novih dijagnostičko-terapijskih postupaka čime bi se na višu razinu podigla kvaliteta zdravstvene skrbi za pacijenta.
"Nemamo toplu vezu za prijevoz pacijenata između pojedinih odjela zbog paviljonskog tipa gradnje, ne možemo objediniti raštrkane operacijske sale u jedinstveni operacijski blok, ograničeni smo brojem parkirnih mjesta u krugu bolnice što otežava i pristup pacijentima. Uz potporu Ministarstva zdravstva, grada i županije radimo na projektu gradnje nove bolnice izvan grada koja bi omogućila otvaranje novih odjela poput Invazivne kardiologije i Odjela dječje i adolescentne psihijatrije", kaže Skorić.
Za novim CT uređajem vape u Općoj i veteranskoj bolnici "Hrvatski ponos" u Kninu, gdje upozoravaju da im postojeći prostor OHBP-a ne udovoljava normativu i Pravilniku službe, te da trebaju ulaganje u noviju infrastrukturu sanitarnog i kuhinjskog prostora te praonice. U toj bolnici najveći je problem stara infrastruktura, zastarjela oprema i stalni odlazak kadra.
"Nedostaje nam pedijatara, ginekologa, psihijatara i liječnika interne medicine, a problem rješavamo velikim brojem prekovremenih sati, aktiviranjem umirovljenika i angažmanom suradnika iz drugih ustanova", govori ravnateljica Tatijana Šipalo Lilić.
"Pacijenti koji nam dolaze u OHBP službu u 60 posto slučajeva imaju trijažnu kategoriju 4 i 5 koja bi trebala biti zbrinuta na razini primarne zdravstvene zaštite", dodaje.