Christina Applegate nema MS – krivu dijagnozu dobije svaki peti pacijent: 'Sad sam opet na početku'
Kad imamo zdravstvene probleme koji nam otežavaju život, nekad je sve što želimo – doznati dijagnozu. Ma kakva ona bila, dijagnoza nam daje osjećaj da se ne borimo s nevidljivim silama, nego nečim za što znamo kakvo je, pa možemo upotrijebiti sva sredstva na raspolaganju. S druge strane, kad ne znamo s čim se borimo, ta borba može djelovati uzaludno.
Više od pet godina Christina Applegate živjela je u uvjerenju da se bori s multiplom sklerozom, bolesti koja joj je priredila brojne uspone i padove, o čemu je i govorila u javnosti i postala lice koje smo poistovjećivali s borbom protiv ove bolesti. A onda je jučer, nakon objave njenog novog podcasta, odjeknula vijest da joj je - pogrešno dijagnosticirana multipla skleroza.
Iznenadilo je to mnoge – doslovno diljem svijeta – a iznenadilo je i samu glumicu, koja kaže da joj je ova spoznaja zapravo "frustrirajuća i zbunjujuća", da je vijest bila šokantna, te da joj je "sje... mozak".
"Ne možeš dobiti pogrešnu dijagnozu, a onda odjednom – sve je u redu", objasnila je Applegate u svom podcastu MeSsy, koji vodi s glumicom Jamie Lynn Sigler, kojoj je multipla skleroza dijagnosticirana prije više od dva desetljeća. "Nije mi bolje, Jamie! Štoviše, stanje mi se pogoršalo. Dakle, vratila sam se na početak i opet ne znam što mi se zapravo događa."
Applegate je zbog dijagnoze prolazila kroz tešku depresiju, istaknula je, pa joj činjenica da je dijagnoza pogrešna nije donijela posebno olakšanje.
"Izgubila sam sve. Izgubila sam posao. Izgubila sam... oprostite. Što reći nekome tko s ovim živi već šest godina – Bože, tako mi je žao – jer mi je to zaustavilo život? Još uvijek moram koristiti invalidska kolica kad idem liječniku. Ne mogu prošetati od automobila do ordinacije. Još uvijek sam u tome. Nije se dogodilo ništa čarobno kad je ona rekla: 'Nemate multiplu sklerozu.' Nije se dogodilo baš ništa čarobno", rekla je očajna Applegate, pred kojom je opet put do možda neke nove dijagnoze.
Ipak, nije neobično da se multipla skleroza pogrešno dijagnosticira. Jedna je studija iz 2019. godine pokazala da je svaki peti pacijent kojem je dijagnosticirana MS, dobio ustvari pogrešnu dijagnozu. Dr. Marwa Kaisey, izvanredna profesorica na Odjelu za neurologiju medicinskog centra Cedars-Sinai i koautorica ove studije pojavila se u današnjem nastavku glumičinog podcasta, te pojasnila da ne postoji jedan jedinstveni dijagnostički test za MS.
"To nije kao test za trudnoću koji vam jasno kaže: 'Da, imate to' ili 'Ne, nemate'. Riječ je o skupu kriterija", rekla je dr. Kaisey. Liječnici često isključuju druga moguća objašnjenja prije nego što postave dijagnozu MS-a, a za dijagnozu je potrebno uključiti puno različitih informacija.
Doktor Daniel Kurz, stručnjak za MS, za People je rekao da liječnici analiziraju rezultate magnetske rezonancije (MR), krvnih pretraga, a u određenim situacijama čak i nalaze lumbalne punkcije.
"U mnogim slučajevima stupanj sigurnosti nije tako visok kao kod drugih zdravstvenih stanja", kaže on. "Može se pretpostaviti da pacijent ima MS, no s vremenom se ispostavi da to ipak nije slučaj."
Koja se stanja mogu zamijeniti s MS-om?
Kod pacijenata kojima je pogrešno dijagnosticirana multipla skleroza može se ispostaviti da zapravo boluju od drugih stanja koja uzrokuju slične simptome ili daju rezultate pretraga koji oponašaju tu bolest.
"Dijabetes, visoki krvni tlak i povišeni kolesterol mogu uzrokovati promjene na magnetskoj rezonanciji koje nalikuju multiploj sklerozi", kaže Kurz. Dodaje da autoimuna stanja, poput poremećaja iz spektra neuromijelitis optike (NMOSD), zatim reumatske bolesti (poput reumatoidnog artritisa i lupusa) te kronična upalna bolest poznata kao sarkoidoza, mogu uzrokovati simptome vrlo slične onima kod MS-a, a na snimkama magnetske rezonancije mogu čak i izgledati poput MS-a. "Ponekad nam trebaju godine da razjasnimo razliku između tih dijagnoza i MS-a. To postižemo upoznavanjem pacijenta te dugotrajnim praćenjem nalaza magnetske rezonancije i kliničkih simptoma."
Među pogrešno dijagnosticiranim stanjima mogu biti i migrena, fibromialgija te različita psihijatrijska stanja. Lezije koje se mogu pojaviti na mozgu, a koje mogu biti pokazatelj multiple skleroze (MS-a), također mogu biti posljedica migrene, starenja ili bolesti krvnih žila, kaže on.
I što sad?
Nakon što joj je postavljena pogrešna dijagnoza, Applegate je otprilike pet godina primala lijekove i terapiju za multiplu sklerozu. Kurz navodi da liječnici obično započinju liječenje multiple skleroze ako posumnjaju na tu bolest, jer je rano liječenje ključno za sprječavanje pogoršanja simptoma.
"Često se odlučujemo za početak liječenja – donoseći odluku zajedno s osobom za koju smatramo da ima tu dijagnozu – pri čemu važemo rizike i koristi", objašnjava Kurz. "Velik dio našeg posla čini dugoročno praćenje nalaza magnetske rezonancije (MRI) i simptoma. Ako se klinička slika promijeni i čini se da dijagnoza možda ipak nije multipla skleroza, to je trenutak u kojem bismo možda i prekinuti liječenje."
Ipak, liječnik napominje da je kašnjenje s početkom liječenja na vrijeme veći rizik za pacijenta nego prerano započinjanje liječenja, jer to osobu izlaže riziku od pogoršanja neuroloških simptoma. Trenutno ne postoji bilo kakav test ili pretraga kojima bi se potvrdila multipla skleroza.
"Jedan od najvećih izazova za pacijente u području neurologije, neuroimunologije i MS-a jest razina neizvjesnosti s kojom se suočavaju", kaže Kurz. "To je doista velik dio našeg posla kao neurologa: pružiti im podršku tijekom tog procesa dok pokušavamo utvrditi o čemu je zapravo riječ."
Applegate je izjavila da joj je posebno teško jer se osjeća da je iznevjerila sve koji su, zajedno s njom, vjerovali da ima multiplu sklerozu.
"To je čudan osjećaj jer sam postala – i ti i ja – simbol multiple skleroze. I sve što sam radila... imala sam razlog. Imala sam razlog zašto mi je svaki dan bio užasan. A sad više nemam razlog, što me jako uznemiruje i zbunjuje", iskreno je rekla Applegate.