Među najznačajnija otkrića u povijesti čovječanstva svakako ubrajamo antibiotike koji su spasili stotine milijuna života. Otkrićem penicilina 1928. godine, Alexander Fleming pokrenuo je antibiotsku revoluciju. Liječenje brojnih bolesti uzrokovanih bakterijama ne bi bilo moguće bez antibiotika, a infekcije poput upale pluća, tifus i sifilis nekada su značile gotovo sigurnu smrt, navodi NIH. Danas se uspješno liječe antibioticima kao i druge, manje ozbiljne infekcije poput upale sinusa ili mokraćnog mjehura, no zabilježena je njihova smanjena efikasnost zbog povećanja broja bakterija koje su otporne na poznate antibiotike. 

Što je rezistencija na antibiotike?

Mikrobiološka rezistencija na antibiotike ili antimikrobna rezistencija (AMR) sve je veći problem budući da se djelotvornost antibiotika u posljednjih 10 godina alarmantno smanjuje. Kako navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ne radi se o problemu koji je ograničen geografskim područjem nego utječe na cijelu populaciju, a godišnje oko 700 tisuća ljudi umre zbog antimikrobne rezistencije. 

Antibiotici su toksični za određene vrste bakterija i gljivica te mogu spriječiti njihovo normalno funkcioniranje zbog čega bakterije umiru ili se ne mogu razmnožavati. Kada bakterije odumiru ili se prestanu razmnožavati, vašem je imunološkom sustavu mnogo lakše boriti se protiv infekcije. Nisu svi antibiotici djelotvorni protiv svih bakterija i gljivica, postoji 15 klasa antibiotika koji imaju specifično djelovanje na jednu ili više vrsta mikroba. 

Glavni uzrok rezistencije je prekomjerna i nepravilna upotreba antibiotika

Kako su bakterije živa bića koja mogu mutirati, mogu se pojaviti određene mutirane bakterije koje su otporne na antibiotike. Tako uzimanjem antibiotika u organizmu uništavamo one na koje utječu, no mutirane jedinke zaostaju te se nastavljaju razmnožavati, navodi Healthline. Kroz mnogo godina neodgovornog korištenja antibiotika, takve bakterije su postale sve prisutnije, a najčešće ih možemo pronaći u bolnicama ili drugim ustanovama u kojima se liječi velik broj inficiranih ljudi. 

Problem nastaje jer često liječnici propisuju svojim pacijentima antibiotike bez da je prethodno točno utvrđena bakterija ili gljivica o kojoj se radi te je zato nekada potrebno više različitih antibiotika kako bi se uništila ciljana infekcija. Također je problem ako se pacijentu propisuje antibiotik za krivu bolest ili za infekciju koja se može liječiti bez antibiotika. Osim što je potrebno podići svijest liječnika o racionalnom korištenju antibiotika, jednako je važno educirati pacijente o tome kako pravilno koristiti antibiotike. Upravo je u tu svrhu pokrenuta informativna internetska stranica antibiotici.hr putem koje se građane želi sustavno informirati o antimikrobnoj rezistenciji. 

Kako odgovorno koristiti antibiotike?

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti jest zapamtiti da se ne mora svaka infekcija liječiti antibioticima. Na primjer, infekcije kao što su gripa i prehlada uzrokovane su virusima, a ne bakterijama i za njih ne biste trebali uzimati antibiotik. S druge strane, bakterijska upala grla ili sinusa obično zahtijeva uporabu antibiotika. Zapamtite da antibiotike nikada ne uzimate na svoju ruku, odnosno ako ste bolesni, svakako se obratite liječniku prije nego što uzmete bilo koji lijek.

Jednom kada vam liječnik prepiše antibiotike kao sredstvo liječenja infekcije, važno je držati se uputa za pravilno korištenje kako ne biste doprinijeli razvoju antimikrobne rezistencije. Antibiotici.hr savjetuje da zapamtite:

• Antibiotike uzimajte samo kada je to stvarno potrebno, prema preporuci liječnika
• Ne uzimajte ostatke antibiotika od starog recepta
• Nemojte uzimati antibiotik koji je prepisan nekom drugom
• Uzimajte svoj antibiotik točno onoliko dugo koliko vam je propisano, čak i ako se osjećate bolje prije nego što ih sve uzmete
• Ostanite kod kuće kada ste bolesni
• Razgovarajte s liječnikom o cijepljenju i docjepljivanju. 

Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama

Da je odgovornost i edukacija ključ uspjeha slažu se stručnjaci koji o temi antimikrobne rezistencije educiraju na stranici antibiotici.hr, među kojima su izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, s Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Maja Jakševac Mikša, mag. pharm., iz Hrvatskog farmaceutskog društva.  

Koliko je edukacija o ovoj temi nužna govore ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja su pokazala da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike te da mlađi ispitanici, kao i oni s nižom razinom obrazovanja, smatraju da su antibiotici potrebni za liječenje prehlade i gripe. Alarmantno je i da 25 posto ispitanih smatra da je u redu koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti, a čak 32 posto ispitanika smatra da bi trebali prestati s korištenjem antibiotika kada se počnu osjećati bolje, a ne prema uputama liječnika. 

Na stranici antibiotici.hr građani mogu pronaći informacije o tome što su bakterije i superbakterije, gljivične infekcije i kako ih spriječiti, kao i savjete relevantnih stručnjaka te aktualne informacije o rezistenciji koja je prisutna u globalnom i nacionalnom zdravstvu. Osim toga, dostupan je i Kutak za djecu kako bi se i najmlađe upoznalo sa superbakterijama i gljivama, odnosno s važnošću održavanja osobne higijene, osobito pravilnog pranja ruku kroz različite sadržaje koji su na stranici dostupni.