Održavajte mozak aktivnim radeći nove stvari

Redovita mentalna aktivnost pomoći će mozgu da ostane mlad i zdrav. Nije važno hoćete li samo rješavati križaljke i sudoku ili pak učiti novi jezik, početi svirati instrument ili izrađivati nakit. Bitno je da postavite nove izazove svom mozgu jer se tako razvija. Nađite hobi i pokušajte stimulirati svoj um uz razne male zadatke koje si svakodnevno možete zadati. Primjerice, naučite šivati ili izraditi origami, upišite tečaj plesa, crtajte ili slažite puzzle. Svaka mentalno stimulirajuća aktivnost jača um, održava ga zdravim i agilnim te prevenira kognitivni pad.

Riješite se loših navika

Neka istraživanja upućuju na to da je pušenje povezano s demencijom dok alkohol može pogoršati depresiju i anksioznost. Ali, nije riječ samo o cigaretama i alkoholu. Loše navike su i nedovoljno sna, konzumiranje previše šećera i brze hrane, malo kretanja odnosno sjedilački način života te provođenje previše vremena pred ekranom TV-a, računala i mobitela. Sve te navike loše utječu na tijelo i um.

Vježbajte i krećite se

Tjelovježba je od presudne važnosti za cijelo tijelo mišiće, kosti i mozak. Bilo koji oblik tjelovježbe brzo hodanje, trčanje, vožnja bicikla, vježbe snage, ples ili plivanje pomoći će mozgu da ostane mlad, a tijelu da bude čvršće i otpornije na ozljede. Vježbanje ubrzava puls te srce pumpa više krvi, a tako u tkiva i organe među kojima je i mozak dolazi više kisika. Osim toga vježbanje potiče lučenje hormona zbog kojih se osoba osjeća bolje, a stimulira i rast novih neuronskih veza što je potvrdilo istraživanje provedeno na Sveučilištu UCLA u SAD-u.

Hranite se zdravo

Loša prehrana koja uključuje puno šećera, loših ugljikohidrata i zasićenih masnoća ne šteti samo tijelu nego i mozgu, a to će potvrditi svaki nutricionist. Zato bi jelovnik trebao biti raznovrstan i uključivati visokovrijedne namirnice. Primjerice, mediteranska prehrana dobra je opcija jer je bazirana na puno ribe, peradi, jajima, mliječnim proizvodima i zdravim mastima (maslinovo ulje, sjemenke i orašasti plodovi) te voću i povrću. Ali nije uvijek lako zbog više razloga osigurati zdravu i uravnoteženu prehranu stoga je dobro razmisliti o dodacima prehrani.

Koristite dodatke prehrani s provjerenim sastojcima

Na tržištu postoji bogata ponuda dodataka prehrani i nije uvijek lako znati koji odabrati. Zato je prije odabira bitno znati svojstva sastojaka koji se nalaze u proizvodu. Jedna od vodilja pri odabiru može vam biti da proizvod sadrži nootropike - tvari koje poboljšavaju kognitivne sposobnosti u ljudi. Nootropici mogu utjecati na koncentraciju, memoriju, raspoloženje i motivaciju, a popularni naziv im je Smart Drugs. Među biljnim nootropicima, jedan je posebno zanimljiv jer je uspješnom primjenom kroz tisućljeća u Ayurvedskoj medicini pobudio interes zapadne medicine, koja ga je istražila neuobičajeno dobro za jednu biljku.

Radi se o biljci Bacopa monnieri. Postoje brojni dokazi o njenoj učinkovitosti na pospješivanju kognitivnih funkcija odnosno mentalnog funkcioniranja osobe. Bacopa monnieri je glavni sastojak proizvoda, od nedavno prisutnog na našem tržištu, pod zaštićenim imenom Alimenta®. Uz aktivnu supstancu bakozid u udjelu od 50%, u Alimenti® su sadržani i drugi dodatci prehrani čiji se deficit u organizmu povezuje s kognitivnim poremećajima, a to su vitamini B6 i B12, folna kiselina te minerali selen i cink.

Bacopa monnieri je jedan od najsigurnijih nootropika, upravo zbog tisućljetne primjene u indijskoj medicini. Iako je primjenjivana u nizu različitih indikacija, upravo je njezin učinak na pospješenje mentalnih sposobnosti dokazan kroz niz istraživanja u zemljama zapada. Takvo djelovanje pripisuje se tzv. prokolinergičkom učinku koji bakopa ima a koji je sukladan učincima koje imaju lijekovi koji se danas primjenjuju u znanstvenoj medicini u liječenju demencije. Pored toga, posjeduje i antioksidativni učinak, čime štiti moždane stanice od oštećenja, te umanjuje patološko nakupljanje proteina (β amiloida) koji se nakupljaju u mozgu oboljelih od demencije.

Ukoliko se Alimenta uzima kroz dulje vrijeme (prema većini istraživanja 12 tjedana), pospješuje memoriju i koncentraciju i općenito poboljšava mentalno funkcioniranje.