Pripitomljavanjem i uzgojem stoke u Africi prije 6000 godina, ljudi su počeli konzumirati mlijeko. No, tada ljudi u odrasloj dobi nisu mogli probaviti mliječni šećer laktozu. Neprobavljena laktoza izaziva probavne tegobe. Tada su prizvali u pomoć bakterije koje fermentiraju mlijeko. One razgrađuju šećer laktozu i time su olakšavale probavu mliječnih namirnica. Tako su nastali razni jogurti i sirevi koje znatan dio ljudi u prehrani koristi i danas. Stoga su probiotici u širem smislu prvo nastali kao dio pripremanja hrane procesom fermentacije. Mlijeko nije bila jedina namirnica koja je mogla fermentirati. Kiselo zelje i kisela repa isto nastaju fermentacijom dobrim bakterijama. Sve do kraja XIX. stoljeća dobre bakterije služile su samo fermentaciji.

Krajem XIX. stoljeća razvila se znanost koja proučava bakterije - mikrobiologija. Upoznali smo tri skupine bakterija. Jedne su oko nas, nisu ni opasne niti korisne za čovjeka. Druge su opasne, jer mogu izazvati bolesti. Treće su korisne. Francusko-ruski znanstvenik Ilja Iljič Mečnikov (Élie Metchnikoff) proučavao je korisne bakterije. Shvatio je da bakterije u procesu fermentacije hrane koče razvoj opasnih bakterija koje mogu izazvati zarazne bolesti i trovanja hranom. Proučavajući dugovječne ljude u krajevima u kojima se konzumira puno fermentirane hrane, došao je na zamisao da takve dobre bakterije mogu povoljno djelovati na ljudsko zdravlje i liječiti bolesti. Znanstvenim istraživanjima u XX. stoljeću otkriveno je više desetaka korisnih vrsta i sojeva probiotika.

Jedno od najzanimljivijih otkrića je kvasac Saccharomyces boulardii. Francuzi su poznati kao ljubitelji vina, no kao i Nijemci i Belgijanci obožavaju pivo. U toplim područjima jugoistočne Azije susreli su se s velikim problemom - tamo je prevruće za kvasac koji se tada koristio u proizvodnji piva. Pivari su pozvali francuskog mikrobiologa dr. Henria Boularda kako bi pronašao kvasac koji može rasti na višim temperaturama. Slučaj je htio da je u području Vijetnama izbila epidemija kolere. Kolera je iznimno opasna bolest koja izaziva upalu probavnog sustava i proljev, te može završiti smrću. Henri Boulard zamijetio je kako si oboljeli probaju pomoći jedući vanjsku koru ploda voća ličija i mangostina. Pretpostavio je da bi kora tog voća možda mogla biti ljekovita zbog nekog korisnog mikroorganizma. Nakon puno truda u laboratoriju, izolirao je novu vrstu kvasca 1923. godine. Taj je kvasac bio drugačiji od uobičajenih pekarskih i pivskih kvasaca. On je, naime, volio rasti baš na temperaturi ljudskog tijela, 37 °C. Premda je razlog njegovog dolaska bio istraživanje kvasaca za proizvodnju piva, shvatio je da ta nova vrsta kvasca ima potencijal postati lijek u liječenju proljeva. Njemu u čast, kvasac je dobio naziv Saccharomyces boulardii. 

Vrativši se u Francusku, tridesetih godina XX. stoljeća Henri Boulard, počeo je proizvoditi ovaj kvasac kao pripravak za liječenje proljeva pod nazivom Ultra-levure Boulard. Bio je to primjer uspješnog spoja marketinga i medicinske realnosti, gdje je Ultra sugerirao svojstvima superioran kvasac, a u osnovnom značenju označavao je kvasac koja raste na „ultra-haute“ ili visokoj temperaturi u odnosu na druge. Njegova glavna namjena bila je realna i nepretenciozna i zadržat će ju do današnjeg dana. Bio je to proljev u djece. Ultra-levure Boulard bio je primjer odličnog industrijskog dizajna farmaceutske industrije s tipičnom slikom majke Azijatkinje kosih očiju koja u naručju drži svoje dijete. Stilizirana slika bila je i rasni iskorak za ono doba kojeg treba pohvaliti i u društvenom kontekstu.

Ultra-levure Boulard prodavao se isprva kao vodena suspenzija kvasnica. Takav proizvod nije bio dugo stabilan, jer bi tijekom vremena kvasci ugibali. Da bi bio djelotvoran, kvasci su morali biti živi. Nakon drugog svjetskog rata uvodi se liofilizacija. Što je to liofilizacija? To je proces gdje se smrznuta tvar pod vrlo niskim tlakom suši tako da led direktno prelazi u paru. Na taj način mikroorganizmi poput kvasaca mogu ostati živi dugo vrijeme - trebalo je samo popiti ili staviti u vodu da se „probude“ odnosno upiju vodu i dalje rastu. Prisjetite se suhog pekarskog kvasca koji se danas proizvodi na isti način.

Po čemu je kvasac Bulardi (Saccharomyces boulardii) specifičan u odnosu na običan pekarski ili pivski kvasac? On raste na temperaturi ljudskog tijela i zbog toga se najugodnije osjeća u čovjekovom probavnom sustavu. Drugi kvasci ne rastu dobro na toj temperaturi. Osim toga, Bulardi stvara tvari koje mogu kočiti rast nekih bakterija koje izazivaju bolesti probavnog sustava. Bulardi preživljava prolazak kroz kiseli sadržaj želuca te kroz žuč, što garantira da lako dođe do crijeva. Brojne bakterije ne mogu lako preživjeti prolazak kroz želudac i kontakt sa žuči. Bulardi, za razliku od niza drugih kvasaca, na poseban način komunicira s našim imunološkim sustavom smanjujući upalu, ali i potiče zaštitu od infekcije.

Zahvaljujući otkriću Dr. Boularda naučili smo nekoliko činjenica koje vrijede i danas. Prvo, osim korisnih bakterija postoje i korisni kvasci koji se mogu koristiti kao lijek. Drugo, to ne može biti bilo koja bakterija ili kvasac. Moramo poznavati ne samo točnu vrstu, već i točan soj. Treće, najveća slabost probiotika je stabilnost. Čak i kad su u kapsulama u suhom obliku, oni mogu tijekom vremena propasti i broj živih mikroorganizama može se drastično smanjiti. Zbog toga ozbiljni proizvođač mora paziti na svaki detalj, od same proizvodnje, ispravnog pakiranja do ispitivanja kojima potvrđuje da tijekom cijelog roka valjanosti garantira broj živih mikroorganizama koji piše na proizvodu.

Tijekom godina nastali su novi zahtjevi i pravila za probiotike. Kvalitetan probiotik mora biti klinički ispitan, imati točno određenu dozu koja se izražava u broju mikroogranizama i mora biti siguran. Kako bi se pratili svi strogi zahtjevi, stvoren je Probiotic Excellence Centar. Njegova je zadaća paziti na svaki detalj, od proizvodnog procesa, ispitivanja kvalitete te praćenje studija koje potvrđuju djelotvornost probiotika te stvaranje novih proizvoda. Probiotic Excellence Centar čini multidisciplinarni tim stručnjaka različitih profila, od tehnologa, farmaceuta, biologa do liječnika. Zajednički cilj je garantirati kvalitetu i djelotvornost probiotika. Kako bi se osigurala najveća moguća razina kvalitete, u proizvodni proces se odvija prema najstrožim pravilima Europske dobre proizvođačke prakse, baš kao i kod lijekova koji se proizvode za tržište europske unije.

Probiotic Excellence Centar stvorio je i patentirao @TECH pakiranje koji štiti osjetljive probiotike. @TECH pakiranje čine posebna kvalitetna plastika koja štiti kapsule, vanjski plastični omot te plin dušik u omotu. Za plin dušik kažemo da je inertan, što znači da ne reagira s drugim tvarima i smanjuje rizik propadanja živih probiotika. On smanjuje razinu kisika koji je u atmosferi oko nas i koji može ubrzati propadanje probiotika. @TECH pakiranje nagrađeno je 2019. godine u Londonu na kongresu Kataliza, kemijsko inženjerstvo i tehnologija.

Zadaća Probiotic Excellence Centra je dati i točnu informaciju o namjeni pojedinog probiotika. Bulardi (Saccharomyces boulardii) koristi se za prevenciju i liječenje proljeva izazvanog liječenjem antibioticima, kako u odraslih tako i u djece. Postoje brojna klinička ispitivanja koja potvrđuju njegovu djelotvornost, pa ga preporučaju i europske udruge liječnika. Bulardi je kvasac pa niti jedan antibiotik ne utječe na njega. Zbog toga se može popiti u isto vrijeme s antibiotikom. Svi drugi probiotici koji su bakterije, a ne kvasnice, moraju se popiti nekoliko sati nakon antibiotika, jer bi ih inače antibiotici ubili. Stoga je primjena Bulardija daleko jednostavnija. Može se koristiti jednom do dva puta dnevno, po potrebi. Osim za liječenje proljeva, u ovo ljetno doba Bulardi je idealan odabir za sprječavanje putničkog proljeva koji može nastati zbog putovanja na drugo mjesto i trovanja pokvarenom hranom.

Uz savjetovanje s liječnikom ili farmaceutom, Bulardi može biti koristan tijekom liječenja infekcije želuca bakterijom Helicobacter pylori, uz standardni način liječenja. Bulardi je i jedan od rijetkih probiotika koji se može koristiti tijekom liječenja opasnom crijevnom bakterijom Clostridium difficile. Ono što je najbitnije, Bulardi je vrlo siguran i smiju ga koristiti i ljudi koji koriste druge lijekove ili boluju od drugih bolesti. Budući da je kvasac, ne može prenijeti gene za rezistenciju (otpornost) na antibiotike na bakterije u nama. Time se smanjuje rizik da antibiotik ne bude djelotvoran.

Ove godine slavimo stotinu godinu otkrića kvasca Saccharomyces boulardii. Nastao igrom sretnih okolnosti tijekom istraživanja pivskog kvasca, usmjerio nas je na važnost kvalitete i smislene primjene probiotika. Probiotik nije dovoljno samo proizvesti i staviti na tržište. Potrebno je voditi računa o svakoj karici u lancu - od sigurnosti, kvalitete, stabilnosti i kliničkih istraživanja. Lanac puca kod najslabije karike. Multidisciplinarni tim Probiotic Excellence Centra vodi računa o svakoj od tih karika da biste dobili djelotvoran i kvalitetan proizvod.

Sve proizvode možete pronaći u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama, a za više informacija posjetite www.probiotic.hr.

Članak je napisao dr.sc. Stribor Marković, mag.pharm.