Ako je za vjerovati istraživačima sa Stanfordskog sveučilišta u SAD, tijekom sretne ljubavi aktiviraju se izvjesni moždani centri zaduženi za ugodu, motivaciju i otpornost na bol. Ti dijelovi mozga, među kojima se ističe nukleus akumbens, aktivni su ne samo kod strastveno zaljubljenih, već i kod ovisnika o kockanju, kokainu i drugim jakim drogama.

Kad je nukleus akumbens "upaljen", ljudi se osjećaju dobro i imaju potrebu nastaviti raditi ono što ih je dovelo u to stanje - bilo to drogiranje, patološko kockanje, opsesivni šoping ili druženje s voljenom osobom. Iz ovog proizlazi da je stara usporedba ljubavi s drogom bar djelomično medicinski utemeljena.

U istraživanju su sudjelovali sretni parovi čija je veza bila stara maksimalno devet mjeseci. Tijekom pokusa, svakom je dobrovoljcu na ruci izazivana umjerena bol ravnomjernog intenziteta, prilikom čega su mu naizmjence prikazivane fotografije voljenog partnera i neke druge podjednako privlačne osobe.

Pokaži mi sličicu!

Dobrovoljcima je rečeno da bilježe koliko jako u kojim trenucima osjećaju bol, a istovremeno im je skeniran mozak tehnikom funkcionalne magnetske rezonancije, da se vidi kome će se, kada i koliko jako paliti centri u mozgu. Kad bi dobrovoljac gledao partnerovu sliku, bol bi mu popuštala, a u istom trenutku aktivirali su mu se izvjesni dubinski dijelovi mozga.

'Kad su ljudi u strastvenoj fazi ljubavi, koja ih potpuno prožima, dolazi do značajnih promjena u raspoloženju, koje utječu na doživljaj bola', naglasio je dr. Arthur Aron, jedan od istraživača sa Stanforda.

'Radi se o dubokim i starim dijelovima mozga, koji uključuju dopamin, glavnu moždanu kemikaliju zaduženu za regulaciju raspoloženja, ugode i motivacije. A isti dijelovi mozga sudjeluju i u kontroli boli', dodao je.

Razumije se, poruka ovog istraživanja nije da odbaciš sredstva protiv bolova i osloniš se na ljubav, jer zasad još nije izumljena tehnika zaljubljivanja snagom volje, a pogotovo ne možeš računati da ćeš uvijek uspjeti navesti drugu stranu da ti uzvrati ljubav. I to baš kad te boli zub ili imaš iskrivljeni gležanj! No, stručnjaci se nadaju da će nove spoznaje dovesti do naprednijih analgetika, koji će djelovati na dijelove mozga u kojima se odvija strastvena ljubav.

Križaljkom protiv boli

Spomenuto je istraživanje pokazalo da analgetski djeluju i misaone aktivnosti koje odvlače pažnju, kao što su vježbe pamćenja i rješavanje zagonetki.

No, takve aktivnosti uključuju modernije i površnije moždane strukture, poput predčeone kore, koja se u čovjeka razvila relativno nedavno i koja regulira napredne intelektualne sposobnosti.

Ljubav pak djeluje iz dubine mozga, iz struktura koje su postojale dok je ljudski rod još bio u povojima, a koje posjeduju i niže životinjske vrste poput gmazova.

Bit će da priroda tim mehanizmom pomaže živim bićima da izdrže povećane napore kojima se izlažu radi osvajanja i zadržavanja partnera.