Knjiga je objavljena 2013. godine u izdanju Planetopije. Eva Illouz je svjetski priznata sociologinja i profesorica na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Autorica je nekolicine svjetskih bestselera, a nedavno je proglašena i jednom od deset najznačajnijih mislilaca 21. stoljeća.

Slijede dijelovi iz knjige ''Zašto ljubav boli'':

Erotika kao jaka različitost

Zašto spolno kodirani ljubavni običaji poput ''otvaranja vrata dami'',''spuštanja na koljena pri izjavi ljubavi'', ''slanja golemih buketa cvijeća'' ''djeluju'' erotskije od traženja dopuštenja za diranjem grudi? Upravo zato što ostvaruju nekoliko učinaka istodobno: prvo, estetiziraju moć koju muškarci imaju nad ženama; drugo, njihovu dominaciju potpisuju pod čuvstva i poštovanje, odnosno prikrivaju moć čineći je implicitnom; treće, omogućuju racionalizaciju međuspolnih veza, odnosno organiziraju se u obliku jasnih obrazaca značenja, i naposljetku, omogućuju poigravanje sa značenjem, jer poštovanje (otvaranje vrata) može biti erotski privlačno samo ako je u pitanju lažno poštovanje – ako ga izvodi moćna strana (poštovanje roba nije erotski uzbudljivo, dok poštovanje moćna muškarca jest).

Feministički običaji de-erotiziraju tako percipirane spolne odnose jer poglavito ciljaju moć učiniti eksplicitnom i tako razotkriti mrežu implicitnih značenja u kojima se skriva i u kojima je estetizirana. Louis Dumont, jedan od najvrednijih analitičara modernosti, objašnjava spomenutu dinamiku ukazujući da postoji intrinzičan afinitet između moći i jakih ili estetiziranih značenja. Kaže sljedeće: ''Lako je pronaći ključ do naših vrijednosti. Naša dva kardinalna ideala nazivaju se ravnopravnost i sloboda''.

Društveni odnosi i razlike

I te vrijednosti, Dumont sugerira, izravnavaju percepciju društvenih odnosa:
''Prvo obilježje koje valja naglasiti jest da koncept ravnopravnosti muškaraca povlači za sobom koncept njihove sličnosti. (...) Ako se ravnopravnost smatra ukorijenjenom u samoj prirodi muškarca, a osporava je tek zlo društvo, onda, kako više ne postoje bilo kakve opravdane razlike u statusu ili posjedu, niti različite vrste muškaraca, svi su oni slični ili čak identični, ali ujedno ravnopravni''.

Prisjećajući se de Tocquevillea, Dumont nadodaje: ''Tamo gdje nejednakost vlada, postoji onoliko prepoznatljivih ljudskih vrsta koliko društvenih kategorija''. Zagovornik je ''jakih razlika'' koje, primjerice, dolaze do izražaja između različitih društvenih i kulturoloških skupina u Indiji. Po njegovu viđenju, desna i lijeva ruka nisu tek simetrične suprotnosti nego se razlikuju jer posjeduju drukčiji odnos prema tijelu. Ono što Dumont želi reći jest da ravnopravnost povlači za sobom gubitak kvalitativnih razlika, a služi se analogijom desne i lijeve ruke jer su obje nužne tijelu, no radikalno se razlikuju jedna od druge. Prema nemodernom i neegalitarističkom pogledu, vrijednost obiju ruka – lijeve i desne – ukorijenjena je u njihovu odnosu prema tijelu, koje ima viši status.

''To izbjegavanje podređenosti ili, pravim imenom, transcendentnosti, plošnom slikom zamjenjuje dubinsko sagledavanje i istodobno predstavlja korijen “atomizacije” na koji se tako često žale romantični ili nostalgični kritičari modernosti. (...) U suvremenoj ideologiji, prethodno hijerarhijski svijet razgranao se u zbir plošnih pogleda takve vrste''.

Najkreativniji čitatelji koji su osvojili knjigu su: TheLibraria, melita124, sissy55.

Diskontinuitet

Erotika kao ukupno iskustvo

Erotika podrazumijeva ukupnost iskustva i stoga se ne može svesti na kategorije znanja, a to također znači da su modusi objašnjenja koji proizlaze iz erotske sfere nužno neracionalni.

''Svako konzumirano erotsko općenje ne proizlazi ni iz čega drugog nego iz misteriozne suđenosti jedno drugom, odnosno iz sudbine, u najuzvišenijem smislu te riječi''.

Jedino je sudbinom moguće objasniti ljubav jer uzrokuje pojavu osjećaja ne objašnjavajući ih. Čini ih neizbježnima i stoga erotsko iskustvo ne može dopustiti intervenciju ikakva vanjskog čimbenika. Erotičnost predstavlja određeni režim značenja kojim dominiraju konkretnost, partikularnost, holističko prosuđivanje i neumanjivost iskustva. Racionalizirano značenje suprotstavlja se erotskom iskustvu jer ga intelektualizira i uvodi distancu između samog iskustva i spoznaje koja mu prethodi podrivajući tako intenzivnu autoapsorpciju.

Erotika kao diskontinuitet

Roland Barthes daje zanimljivu dodatnu definiciju erotskog: ''Nije li najerotičniji dio tijela onaj gdje se odjeća razdvaja? U perverznosti (koja predstavlja domenu tekstualna užitka) ne postoje “erogene zone” (...) Upravo je diskontinuitet, kako je psihoanaliza ispravno ukazala, ono erotsko; diskontinuitet kože koja se nenadano pokazuje između dvaju odjevnih predmeta (hlača i pulovera), između dvaju rubova (košulje raskopčana ovratnika, rukavice i rukava); upravo to trenutačno razotkrivanje zavodi, odnosno inscenacija je pojave kao nestanka''.

Dinamika erotike

Dinamika erotike jest dinamika otkrivanja i skrivanja jer, kako je moguće pretpostaviti, takva izmjena reproducira i uvježbava smjenu (erotske) prikraćenosti i zadovoljenja. Suprotno tome, i seksualno oslobođenje i ''politički korektni'' odjevni i tjelesni običaji skloni su potkopati ovu dinamiku jer izravnavaju dijelove tijela čineći ih međusobno jednakima ili u svojoj izloženosti (politika seksualnog oslobođenja, npr. posjet nudističkom kampu) ili u svojoj skrivenosti (razotkrivanje tijela postaje politički nelegitiman prikaz objektivizirane seksualnosti). Štoviše, rastvorena odjeća ukazuje na neizvjesnost glede granica, glede toga što je erotično i toga kad i gdje takva erotičnost jest ili nije dopustiva.

Diskontinuitet pak stvara vrstu semiotske nejasnoće i dvosmislenosti. Ponovno procedure politički ispravna govora i pravila pristojna odijevanja eliminiraju dvosmislenost s ciljem da govor i tijelo učine jednoglasnim i to tako što će jasno definirati zone dopustiva i nedopustiva kontakta. Ukratko, naša nova pravila sklona su eliminaciji dvosmislenosti.

Više o knjizi saznaj u našoj čitaonici.

Samopredaja

Sposobnost življenja

Režim značenja na koji Dumont ukazuje jest taj u kojemu transcendentnost proizlazi iz sposobnosti življenja u uređenom, holističkom i hijerarhijskom, moralnom i društvenom svijetu. Erotičnost, kakva se razvila u zapadnjačkoj patrijarhalnoj kulturi, izriče se na sličnoj dihotomiji ''lijeve i desne ruke'' između muškaraca i žena, od kojih su obje strane radikalno drukčije i svaka posjeduje svoj jaki identitet. Upravo je ta jaka razlika tradicionalno erotizirala muške i ženske veze, bar otkako su se njihovi identiteti naglašeno esencijalizirali. Moguće je također pretpostaviti da moć proizvodi bogata značenja jer ju je gotovo uvijek potrebno prikriti. 

Upravo zbog toga složena značenja istodobno nameću i izbjegavaju nasilje koje moć stvara, a takvo izbjegavanje proizlazi iz estetizacije odnosa opterećenih njome, primjerice u obliku muškog koda ''kavalirštine'' i tradicionalna ljubavnog udvaranja.

Apsorpcija i samopredaja

U svojoj vrlo zanimljivoj studiji filozof Richard Shusterman ukazuje da erotsko iskustvo, ustvari, predstavlja oblik estetskog iskustva. Protivno kantovskoj estetici povučenosti, tvrdi da su erotska iskustva estetska u smislu intenzivne apsorpcije koju zahtijevaju i koju proizvode.

''U seksu je moguće uživati u smislu njegova aristotelovska osjećaja ispunjavajuće, apsorbirajuće, fokusirane aktivnosti, ali i u smislu popratnih ugodnosti koje pruža; moćno prikazuje fenomenološku dimenziju subjektivna užitka, ali ujedno ciljane usmjerenosti prema predmetu (obično drugom ljudskom subjektu) koji strukturira to iskustvo, koji oblikuje njegovu kvalitetu i koji mu daje važne dimenzije značenja (...) Kao kognitivno iskustvo koje pruža uvid u vlastito, ali i tijelo i um seksualnih partnera, seksualni čin obično je prepoznatljiv spoj koherentnosti i ispunjenja, osjećaj dosljedna i moćna razvoja prema ispunjavajućoj konzumaciji. Ujedno odskače od tijeka jednoličnih svakodnevnih iskustava. Seksualno iskustvo, naime, uključuje velik raspon emocionalnih izraza, od kojih neki nemaju rivala po svojem intenzitetu, a manifestira se u trenucima aktivne, nametljive pohlepe i trenucima potpune predaje i apsorpcije''.

Erotsko iskustvo

Seksualno/erotsko iskustvo suprotstavlja se analitičkom, racionalnom razmišljanju koje ga fragmentira i stavlja u ladice i koje prekida njegov tijek i neposrednost. U potpunosti apsorbira sepstvo. Shusterman, u skladu s Weberovim pogledom, suprotstavlja ''sabrano, racionalno i kontrolirano uživanje u formi strastvenijem, ushićenom uživanju u iskustvu koje opčinjava subjekt''.

Weber bi se uvelike složio s time, o čemu govori sljedeća njegova tvrdnja: ''Sam ljubavnik shvaća da je ukorijenjen u jezgri istinski živućeg iskustva, zauvijek nedostupna bilo kakvom pokušaju racionalna poimanja. Zna da je oslobođen hladna kosturna stiska racionalnih zapovijedi, upravo koliko i banalnosti svakodnevne rutine. Svjesnost ljubavnika počiva na neizbrisivosti i neiscrpnosti njegova vlastita iskustva koje uopće nije moguće prenijeti i koje je stoga istovjetno ''posjedovanju'' mističnosti. Navedeno nije samo uvjetovano intenzitetom ljubavnikova iskustva nego i neposrednošću posjedovane stvarnosti''.