Isto tako, navodi da je on vrsta osobe koja će ostati kod kuće, jesi pizzu i neće putovati svijetom. Međutim, smatra da je lijenost upravo on što ga čini produktivnim, a tu činjenicu potvrdila je i znanost. 

Istraživanje: lijenije osobe su inteligentnije?

"Lijenost je izgubljena umjetnost", rekao Bailey te dodaje: "Ne mislim na lijenost u kojoj je svaki trenutak ispunjen bezumnim distrakcijama. Mislim na besposlenost, kad odlučimo ne raditi ništa. U svijetu stalnog odvraćanja pažnje, rijetko kad obnavljamo svoju mentalnu snagu. Provodimo svoje slobodno vrijeme upravo u stalnom odvraćanju pažnje - provjeravanje e-mailova, čitanje vijesti, surfanje Facebookom i tako dalje - aktivnosti koje nas često čine još umornijima."

U svakom trenutku, naša pozornost je usredotočena ili neusredotočena. Pri usredotočenosti dajemo potpunu pozornost - to je ono što nam omogućava odradimo posao, imamo važne razgovore i pomičemo svoje granice. Na, kako se ispostavilo, istraživanja pokazuju da je neusredotočenost jednako važna, iako na drugačiji način. Dok nas potpuna pozornost čini produktivnijima, neusmjerenost nas čini kreativnijima. 

Razmisli o svojoj zadnjoj kreativnoj ideji - vjerojatno se pojavila kad ti pažnja nije bila usredotočena na nešto. Zapravo, vjerojatno si se tuširala, odmarala, čitala knjigu ili šetala. Zatim se ideja pojavila, kao niotkud. Postoji razlog zašto tvoj mozak izabere ovakav trenutak da poveže razne ideje. Kad je naša pozornost raspršena, kao kad smo lijeni, naš um radi izuzetnom brzinom i povezuje razne ideje. Jedna je studija proučavala upravo 'lutanje' naših misli i utvrdila zašto to nije tako neproduktivno kao što mislimo. Naime, kad nam je um u takvom stanju radimo tri kritične stvari: 

1. Odmor: Kad je naša pozornost u mirovanju, mi smo u mirovanju. Kad dopustimo svom umu da luta, to se zove i 'raspršeni' fokus, ne trudimo se pozornost posvetiti određenoj radnji. Ovo nam je poput energetskog popravka, što nam pomaže da se kasnije bolje usredotočimo. Energetski popravak može biti nešto ugodno, bez napora i bez uobičajenog odvlačenja pozornosti, primjerice hobi, trčanje bez glazbe, kava u tišini i bez mobitela. 
2. Planiranje: Istraživanja pokazuju da o budućnosti razmišljamo 14 puta češće kad je naša pažnja neusredotočena. Također, razmišljamo o našim dugoročnim ciljevima sedam puta češće nego kad smo fokusirani. Isto tako, strateška lijenost omogućuje nam da se prisjetimo svojih dugoročnih ciljeva. 
3. Otkrivanje ideja: Naše lutanje povezuje sva tri mentalna odredišta: prošlost, sadašnjost i budućnost. To nam omogućuje doživljavanje znatno više kreativnosti nego kad se fokusiramo. Na primjer, možeš se prisjetiti nečega što si pročitala prije nekoliko tjedana i povezati to s rješavanjem trenutne situacije. Naše najviše intuitivne, pronicljive ideje dolaze kad nismo usredotočeni. 

Najbolje taktike produktivnosti su one u koje ulažemo i to nam se vrati, dopuštaju nam da puno više postignemo i da to radimo puno učinkovitije. U ovu kategoriju uključujemo lijenost. Kad smo lijeni, ne izgleda nam kao da radimo puno, ali psihički, radimo puno. Vjerojatno bi trebala biti lijena češće. Bez obzira na to, trebaš li ideju ili planiraš nešto, ponekad je najbolji način da napraviš nešto tako što ništa ne činiš.