Još donedavno sva su mi druženja s najboljim prijateljicama bila od prve do zadnje minute ispunjena vedrim, zabavnim i ležernim temama, pitkima jednako kao i kokteli koji su uz njih išli ruku pod ruku. U samo par godina situacija se drastično promijenila pa tako u posljednje vrijeme sve češće pretresamo životne brige, ozbiljna pitanja, zdravstvene tegobe i raznorazne mudrosti koje su dobrodošle kad god je nekoj od nas nešto, a baš uvijek je, čini se, nekoj nešto. 

Na našim tjednim okupljanjima na kojima se još 'jučer' pričalo o dejtovima, serijama, filmovima, radionicama, festivalima, maskama za lice i modnim fetišima svake od nas, odjednom su se, gotovo preko noći, našle neke druge teme: zdravi recepti, superfood namirnice, mjesta za najpovoljniju kupnju istih, preporuke liječnika i poliklinika, razmjene iskustava i simptoma... 

Još uvijek se dobro sjećam dana s kojim je tranzicija s vedrijih na ozbiljnije teme krenula. Ana, iliti ona među nama koja se oduvijek trudila živjeti najzdravije moguće, bila je ozbiljno zabrinuta za svoju kralježnicu. Redovitoj tjelovježbi i zdravim životnim navikama unatoč, bol u leđima postajala je sve intenzivnija. Uglavnom ju je pripisivala vremenu provedenom za kompjuterom ili nekom glupom položaju prilikom spavanja. U isto to vrijeme, ja sam se žalila kako svakog dana muku mučim kako ostati budna, a osobito nakon svakog obroka. Koliko god spavala, neprestano sam se osjećala kao da me vlak zgazio, koncentrirati se na bilo što mi je bilo ozbiljan izazov, a nekoliko mi se puta dogodilo da sam osjećala toliku slabost da sam bila sigurna da me tek sekunde dijele od padanja u nesvijest. 

Potaknute Sarinim iskustvom koje je, uslijed želje za majčinstvom koje se nije događalo, iznjedrilo čitav niz tegoba na koje nije ni sumnjala, a kamoli ih bila svjesna, odlučile smo se da ćemo obje prije idućeg druženja otići na preglede, ne bismo li bile sigurne da je sve u redu, i danas možemo biti sretne što smo to i učinile. Ana je u konačnici završila na operaciji kralježnice, i to vrlo brzo nakon dijagnoze, budući da joj je doktor rekao da je stigla u '5 do 12', a ja sam otkrila da imam inzulinsku rezistenciju i da praktički kompletne životne navike moram mijenjati iz temelja.

Od blage boli u trbuhu i umora koji pripisujemo stresu, do povremenih glavobolja ili neobjašnjivih gubitaka energije, u našoj je svakodnevici puno simptoma koje zanemarujemo ili ih opravdavamo nečime što nam se čini logično, iako svi ti signali mogu biti prvi pokazatelji da se u našem organizmu događa nešto što zahtijeva pažnju, a nerijetko to doista i jesu.

Prevencija je daleko više od pukog 'provjeravanja zdravlja'. Ona je najbolji način da osiguramo dug i kvalitetan život - jer bolesti ne čekaju, a vrijeme igra ključnu ulogu. Uostalom, onu 'bolje spriječiti, nego liječiti', svi smo itekako zasluženo čuli nebrojeno puno puta.

Prve promjene koje ne smijemo ignorirati

Mnoge ozbiljne bolesti započinju gotovo neprimjetno. Povišene masnoće u krvi, blaga anemija, promjene u tlaku ili hormonskoj ravnoteži često nemaju jasne simptome, a isto vrijedi i za stanja poput dijabetesa tipa 2 ili početnih kardiovaskularnih problema. 

Nažalost, većina ljudi reagira tek kad se pojave izraženi simptomi, a tada je liječenje dugotrajnije i teže. Upravo iz tog razloga liječnici stalno ponavljaju ono što prečesto zaboravljamo - da redoviti pregledi spašavaju živote.

“U svakom slučaju, uvijek je lakše raditi na prevenciji nego kada se sama bolest razvije”, ističe Petra Radić, dr. med. specijalist kardiolog. “Uvijek je lakše ublažiti nešto što će tek doći, a ne nešto što je već prisutno u organizmu osobe - tu je jedan naglasak na prevenciji. Drugo, što dulje bilo koja bolest traje, a pogotovo bolesti koje se odnose na kardiovaskularni sustav, značajnije su i pogubnije posljedice. A onda u konačnici težimo tome da dosegnemo nekakav prosječan životni vijek od osamdeset i kusur godina. Ali nije samo stvar kvantitete, stvar je i kvalitete. Zašto? Ako osoba zaista razvije cijeli niz bolesti, pogotovo u ranijoj životnoj dobi, ta osoba će imati posljedice tih bolesti relativno brzo. Ako osoba u tridesetima razvije bolest, već do 50-ih ili 60-ih će sigurno imati posljedice, a to su i dalje ljudi koji su još uvijek radno sposobni i koji bi još uvijek trebali živjeti i uživati u životu. Dakle, nije isto ima li osoba od 40 godina šećernu bolest i onda komplikacije u vidu teškog oštećenja vida ili nekakvih amputacija uslijed kroničnih rana, ili kada netko u dobi od 80 godina razvije šećernu bolest. Dakle, osim što je bitna prevencija, bitno je da odgodimo, koliko god je moguće, nekakav razvoj komplikacija samih tih bolesti”, poručuje. 

“S druge strane, preventivni pregledi su izrazito bitni zato što se temelje na statistici. Postoje jasne preporuke kada se određeni pregled treba raditi - na primjer, da se ginekološki pregled treba raditi svake godine, bez iznimaka; da žene s obiteljskom anamnezom karcinoma dojke moraju već u dvadesetima krenuti sa ultrazvukom I kasnije sa mamografijama; žene koje nemaju obiteljsku anamnezu, nešto malo kasnije; jasne preporuke da bi kolonoskopiju i gastroskopiju nakon pedesete godine života svi trebali napraviti, bez obzira imaju li tegobe ili ne... Ukratko, s jedne strane želimo maksimalno odgoditi sve bolesti na koje možemo utjecati, kao što su visoki tlak, šećerna bolest, visoke masnoće, a ako osoba već razvije bolest, želimo spriječiti komplikacije. Preventivnim pregledima možemo uhvatiti cijeli niz bolesti na vrijeme i tada imamo puno više opcija liječenja i zapravo izlječenja. Pitanje je samo koliko su ljudi toga svjesni. Najgore je kada se dogodi bolest, kada smo već u nekoj fazi i kada ne možemo puno toga učiniti. Iako postoje situacije kada, unatoč prevenciji, nećemo biti uspješni, taj je broj relativno malen u odnosu na situacije kada možemo redovitim kontrolama uhvatiti nešto što bi u konačnici moglo biti fatalno”, upozorava.

Pregledi koji otkrivaju 'tihi početak' bolesti:

• Laboratorijski pregledi - krvna slika, biokemija, jetreni i bubrežni parametri, hormoni… Rezultati često prvi otkrivaju da nešto nije u ravnoteži.
• Specijalistički pregledi - pravovremeni odlazak internistu, kardiologu, gastroenterologu ili endokrinologu može otkriti promjene koje ne bismo sami primijetili.
• Sistematski pregled - sveobuhvatna slika organizma u kojoj se uspoređuju nalazi, obavlja fizikalni pregled i preporučuju daljnji koraci.

Ovi pregledi nisu luksuz, nego ulaganje u vlastitu sigurnost jer nam daju jasnu prednost: vrijeme.

Statistika jasno pokazuje - prevencija je ključ zdravlja!

Koliko je prevencija važna, pokazuju i podaci. Na preventivnim pregledima u Hrvatskoj otkriveno je da čak tri od četiri osobe starije od 40 godina imaju barem jedan rizični čimbenik - povišen tlak, masnoće ili šećer u krvi. Drugim riječima, većina nas hoda s problemom kojeg uopće nije svjesna.

Slične rezultate bilježe i svjetska istraživanja. Primjerice, preventivni programi ranog otkrivanja raka dojke u zemljama koje ih provode doveli su do značajnog smanjenja smrtnosti u odnosu na zemlje koje takve programe nemaju. To znači da pregledi ne spašavaju samo pojedinačne živote, već mijenjaju zdravstvenu sliku cijelih nacija. Liječnici često kažu da im je najteže kad pacijenti dođu prekasno, u stadiju kada se bolest više ne može izliječiti, nego samo kontrolirati.

Iskustva liječnika: bolesti koje se mogu izliječiti ako ih otkrijemo na vrijeme

Stručnjaci upozoravaju da se mnoge bolesti u ranim fazama mogu potpuno izliječiti ili držati pod kontrolom. Neke od njih su:

• Rani stadij raka - otkriven na vrijeme može značiti potpuno izlječenje.
• Dijabetes tipa 2 - ako se uoči u početku, promjenom životnih navika i terapijom moguće je spriječiti komplikacije.
• Bolesti srca i krvnih žila - povišeni tlak ili kolesterol u startu ne daju velike simptome, ali pravovremeno liječenje sprječava infarkt ili moždani udar.

Brže, lakše i bez čekanja

Danas postoje rješenja koja omogućuju brži i jednostavniji pristup liječnicima i pregledima - bez dugog čekanja i nepotrebnog stresa. Croatia osiguranje nudi zdravstvena osiguranja prilagođene različitim potrebama, pa svatko može pronaći onaj koji mu najviše odgovara. Dodatno zdravstveno osiguranje omogućuje vam sistematske i specijalističke preglede te brojne druge zdravstvene usluge, a možete odabrati i zdravstveno osiguranje koje uključuje dopunsko zdravstveno osiguranje i preglede u privatnim poliklinikama.

Paketi s dopunskim osiguranjem i pregledima su:

• Paket Lab: dopunsko osiguranje + laboratorijske pretrage i nalazi koji mogu otkriti prve promjene u organizmu.
• Paket Specijalist: dopunsko osiguranje + specijalistički pregledi, što omogućuje pravovremenu dijagnostiku.
• Paket Sistematski: dopunsko osiguranje + sistematski pregled koji pomaže otkriti bolesti i prije nego što se simptomi pojave.

Velika prednost? Svi pregledi Croatijinih zdravstvenih osiguranja dostupni su u više od 600 privatnih zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske, uključujući i sve Croatia poliklinike, opremljene suvremenom tehnologijom i vodećim stručnjacima. A koliko su police isplative govori i podatak da se godišnja premija Dodatnog zdravstvenog osiguranja može isplatiti već prilikom samo jednog posjeta zdravstvenoj ustanovi, jer je vrijednost uključenih pregleda višestruko veća od cijene police.

Trenutno traje i posebna pogodnost - svi koji ugovore novu policu dopunskog ili dodatnog zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na poklon-bon od 30 eura koji se može iskoristiti na Farmacia lokacijama. Akcija traje do 31. listopada ili do isteka zaliha.

Prevencija nije luksuz, već ulaganje u život ispunjen energijom i zdravljem. Vrijeme je da poslušamo što nam naše tijelo poručuje i da preglede stavimo na prvo mjesto. Jer naše je zdravlje ono što najviše vrijedi.